USTAVNI SUD: Do ljeta odluka o konverziji ‘švicarca‘

Nakon povijesne odluke o pobačaju, Ustavni sud uskoro bi trebao reći svoje o još jednoj vrućoj temi u Hrvatskoj, konverziji ‘švicarca‘.

Izvješće: Vlatka Koren (Media servis)

Uskoro bi trebala biti poznata sudbina paketa zakona, koji su digli na noge bankarski sektor, a za oko 60 tisuća zaduženih u švicarskom franku najavili kraj agonije. Aktualni saziv Ustavnog suda prionuo je pripremi konačne odluke, ponovio je nedavno predsjednik Suda Miroslav Šeparović.

‘‘Dakle, obećali smo bili valutnu klauzulu, obećali smo ‘švicarac‘, ovaj zakon (o pobačaju) i obećali smo zakon o konverziji. Prema tome, sljedeće obećanje koje ćemo izvršiti je zakon o konverziji ‘švicarca‘. Do ljeta ćemo i to pitanje riješiti. Možda i prije, ali ne bih se htio vezivati rokovima‘‘, rekao je Šeparović.

Postupak ocjene ustavnosti dvaju, kolokvijalno zvanih zakona o konverziji, krenuo je u studenome 2015. na zahtjev osam poslovnih banaka i četvero privatnih predlagatelja. Ustavni sud tada je do donošenja konačne odluke odbio prijedlog banaka o privremenoj suspenziji oba osporavana zakona. Domaće banke, inače sve u stranom vlasništvu, dužnicima su tad morale ponuditi konverziju kredita u eurske. Usred razgovora s državom, prva od njih, talijanski Unicredit vlasnik ZABA-e, tužio je Hrvatsku Međunarodnom centru za investicijske sporove.

Sa sličnim argumentom, kao i na najvišem hrvatskom sudu, tvrdeći da su zakonske izmjene iz 2015. neustavne i protivne obvezama države po međunarodnim ugovorima s drugim zemljama, podsjeća za MS čelnik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.‘

‘Tadašnja Vlada nije uzela u obzir preporuke Europske Komisije, MMF-a, Svjetske banke, niti analize HNB-a. Država ima pravo intervenirati u javnom interesu i donijeti zakon u skladu s time. Ali ako taj interes ide na štetu prava koja proizlaze iz ranije zaključenih ugovora, oštećena strana ima pravo na odgovarajuću naknadu. Konverzija, kako je naložena zakonom, nije bila provedena na temelju socijalnih kriterija i nije trebala biti isključivo na teret jedne strane. Takvog navodnog rješenja kredita u CHF-ima nije bilo niti u jednoj drugoj europskoj zemlji‘‘, napominje Adrović.

Da argumente banaka o konverziji ruše izuzetni financijski rezultati te da o nikakvih 7,6 milijardi kuna ukupne štete nema govora, svo vrijeme ponavlja Goran Aleksić. Član Udruge Franak koji je na valu podrške građana za spas od ‘švicarca‘ dospio do saborskog zastupnika.

‘‘Jednostavno je to jedna situacija, gdje je zakon o konverziji bila jedna win-win-win situacija, da se tako izrazim. Znači, dobro za državu, dobro za dužnike, dobro za banke‘‘, kaže Aleksić.

Osvrnuo se pri tom i na arbitražu.‘‘Dakle, još uvijek je arbitražu pokrenuo samo Unicredit, druge banke to nisu učinile. Nadam se da će oni tu arbitražu povući. Ako budu s njom nastavili, to je onda po meni neprijateljski čin prema RH koja ih hrani. Dakle, 40 milijardi kuna bruto dobit banaka u zadnjih 10 godina, ako od toga odbijemo trošak konverzije, to je nekih 34 milijarde kuna. Međutim, budući da imaju porezne olakšice, ipak je njihova dobit 40 milijardi kuna kad se sve uzme u obzir‘‘, napominje Aleksić.

Banke, od kojih su neke u međuvremenu pokrenule i postupke unutar EU i europskih sudova, na Ustavnom sudu očekuju povoljan ishod, poručuje Adrović.‘‘Sva pravna mišljenja dostavljena su Ustavnom sudu i očekujemo odluku do ljetnih mjeseci. Vjerujemo da će Sud podržati ustavna načela i recentnu praksu u drugim zemljama EU i potvrditi naše stajalište‘‘, rekao je Adrović.

Aleksić, pak, vjeruje da će Ustavni sud, uvažavajući i mišljenje Udruge Franak, u slučaju ‘švicarca‘ povijesno odvagnuti – na stranu ravnopravnosti prava i obveza između dužnika i banaka.‘‘Nitko ne može biti siguran. Ali očekujem da će Ustavni sud donijeti odluku da je zakon ustavan, odnosno da će odbaciti zahtjev za ocjenu ustavnosti oba zakona. I očekujem da će Unicredit povući svoju arbitražu u Washingtonu‘‘, zaključno je poručio Aleksić.