USPJEH ZASTUPNIKA PETEKA: Zagreb će dobiti Centar za inkluzivni odgoj i obrazovanje
Više od 15000 djece s drugačijima obrazovnim (nekada se govorilo posebnim) potrebama uključenih u redovne grupe i razrede vrtića i škola Grada Zagreba, kao i njihovi roditelji te ostali dionici obrazovne inkluzije, mogu računati na stručnu pomoć i podršku, napisao je gradski zastupnik stranke Naprijed Hrvatska Renato Petek, nakon što je prošao njegov prijedlog o osnivanju Centra za inkluzivni odgoj i obrazovanje.
Renato Petek o svemu je na Facebooku napisao:
Skupština Grada Zagreba je na sjednici održanoj 13. rujna 2018. usvojila zaključak o osnivanju nove gradske ustanove na području odgoja i obrazovanja, Centra za inkluzivni odgoj i obrazovanje Grada Zagreba. Centar će pružati stručnu potporu svim dionicima inkluzije, djeci i njihovim roditeljima, odgajateljima, nastavnicima i profesorima te stručnom osoblju u vrtićima i školama na području Grada Zagreba. U djelokrugu rada centra bit će djeca s teškoćama, posebnim razvojnim i edukacijskim potrebama, djeca sa zdravstvenim problemima, ali i nadarene djevojčice i dječaci.
Drago mi je da je inicijativa prihvaćena i zahvaljujem se na podršci, u ime svih nas koji smo osobno iskusili izazove inkluzivnog odgoja i obrazovanja, kolegicama i kolegama iz SDP-a, HSS-a, Lijevoga bloka, GLAS-a, HSLS-a, Nezavisne liste Zagreb, HNS-a, HDZ-a te nezavisnim zastupnicima. Kao roditelj koji je dionik inkluzije, upoznao sam se sa svim dobrim i lošim stranama inkluzivnog obrazovanja, ali i saznao da je Grad Zagreb više puta promišljao, u suradnji sa stručnjacima s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta te udrugama, kako unaprijediti inkluziju. Osnivanje centra svojevrsna je kruna njihova rada.
Zaključkom koji je usvojila Skupština Grada Zagreba dana je zadaća gradonačelniku Milanu Bandiću, odnosno nadležnom Uredu za obrazovanje, da u roku 60 dana pripreme potrebne akte o osnivanju centra i predstave ih Gradskoj skupštini. Grad Zagreb je i do sada puno ulagao u proces inkluzije, prednjačio u Hrvatskoj u tome jer je uveo trećeg odgojitelja, asistente u nastavi, dobro ekipirao stručne timove u dječjim vrtićima itd. Dakle, izdvojena su značajna financijska sredstva kako bi se što kvalitetnije djelovalo na dobrobit djece i mladih. Centrom će se proces inkluzije dodatno unaprijediti jer će njegove aktivnosti biti usmjerene na potrebe svih dionika inkluzivnog obrazovanja (djeca, roditelj, odgajatelj, nastavnik, stručne službe) kao podrška od ranog razvoja i razdoblja i širenje procesa na obrazovni kontinuum (tranziciju obitelj-vrtić-škola-posao). Centar kao stručna ustanova je potrebna karika koja će zagrebački sustav obrazovne inkluzije unaprijediti i omogućiti da se ista praksa preslika i u druge gradove Republike Hrvatske.
Osnivanje Centra za inkluzivni odgoj i obrazovanje u direktnom je odnosu s pravima i položajem djece s teškoćama u Hrvatskoj. Premda je Hrvatska još 1980. godine krenula put razvoja inkluzivnog obrazovanja, tijekom cijelog ovog razdoblja nisu se ostvarili potrebni i sustavni preduvjeti za pravilnu regulaciju obrazovne inkluzije te za potpunu realizaciju odgoja i obrazovanja zasnovanog na principima ljudskih prava i socijalne pravde.
Djeca i mladi s drugačijima (posebnim) obrazovnim potrebama su često neprihvaćeni (podcjenjivanje sposobnosti, sažaljenje, prezaštićivanje, stid, precjenjivanje, negiranje posebnih potreba) od vrtića/škole, vršnjaka, obitelji i šire sredine. Dijete se prilagođava uvjetima postojećeg sustava i aktivnostima grupe/odjela/razreda. Smatra ga se specijalnim, dodatkom, gostom u redovnom sustavu te ima dozvolu biti prisutno, ali bez punih prava i mogućnosti na iskorištavanje vlastitih potencijala.
Kako bi se smisao inkluzije u potpunosti ostvario, potrebno je za svako dijete osigurati odgoj i obrazovanje zajedno s vršnjacima, temeljem razumijevanja, usvajanja i primjene inkluzivnog pristupa svih sudionika tog procesa. Inkluzijom se žele kroz obrazovani sustav potaknuti talenti djece s drugačijim obrazovnim potrebama, kako bi se oni mogli pripremiti za život i osamostaliti sukladno potencijalima i mogućnostima. Neuspješnom inkluzijom događa se segregacija, gubljenje potencijala i samopouzdanja, netolerancija, a rezultat su osobe koje se neće moći osamostaliti i pripremiti za tržište rada i svoju ulogu u društvu, već će ostati ovisni o obitelji i/ili sustavu socijalne skrbi.
Nitko nije pobijedio dok svi ne pobijedimo!