UOČI KONAČNE PRESUDE ŠESTORCI: Koja je bila uloga Hrvatske u Bosni i Hercegovini?

Žalbeno vijeće Haškog suda u srijedu, 29. studenog, će izreći pravomoćnu presudu šestorici dužnosnika nekadašnje Herceg-Bosne.

Piše: Vlatka Koren

U svibnju 2013. čelnici nekadašnje Herceg-Bosne – Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, nepravomoćno su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora. Teretilo ih se po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti za brojne zločine nad muslimanskim stanovništvom u općinama Prozor, Gornji Vakuf i Jablanica te gradu Mostaru.

Suđenje šestorci počelo je krajem travnja 2006., dvije godine nakon dobrovoljne predaje i odlaska u haški pritvor. Prvostupanjskom presudom, uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg Vijeća suca Jean-Claude Antonettija, proglašeni su krivima za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem uspostave etnički čistog hrvatskog entiteta.

Većinom glasova Vijeće je zaključilo da je Hrvatska republika Herceg-Bosna stvorena pod kontrolom dijela tadašnjeg vodstva Hrvatske. Također su sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. ocijenili kao međunarodni, uz dokazano sudjelovanje hrvatske vojske.

Tijekom žalbenog postupka u ožujku ove godine, obrane su nastojale dokazati da nije postojao zločinački plan, kako je utvrdilo Raspravno vijeće. Bivši predsjednik Vlade HB Prlić odbacio je postojanje UZP-a na čelu s Franjom Tuđmanom.

‘‘Tuđman u kontinuitetu, bez obzira na sudionike, interni krug, međunarodne predstavnike, muslimane ili Hrvate iz BiH, govori identično. Podupirući nezavisnost Bosne i Hercegovine, izjašnjavajući se protiv promjene granica, za suradnju s muslimanima, protiv rata, odbija pripojenje Hercegovine što mu nudi Izetbegović‘‘, naveo je Prlić u svojoj obrani.

Slobodan Praljak, koji je suđen i za rušenje Starog mostarskog mosta, u žalbi je tvrdio da se Armija BiH okrenula protiv HVO-a, unatoč Sporazumu Tuđman-Izetbegović.‘

‘Takva odluka je zla. Ona govori o postojanju utemeljenja o ofanzivnim osvajačkim akcijama spram privremenog saveznika. To se u sljedećim mjesecima i dogodilo. Nemoćni da se suprotstave vojsci Republike Srpske Armija BiH i muslimansko političko vodstvo napali su HVO i Hrvate kako bi nadoknadili izgubljeni teritorij‘‘, ustvrdio je Praljak.

Prva presuda šestorci 2013. je u Hrvatskoj prilično odjeknula, isticanjem da teza o UZP ne odgovara stvarnosti. Tadašnji šefovi Vlade i države Zoran Milanović i Ivo Josipović.

“Hrvatska je imala grešaka u Bosni i Hercegovini, ali je bila partner, bila je saveznik i jako puno je pomagala. I ako možemo Bosnu i Hercegovinu dijeliti na tri naroda, to tako piše u Ustavu BiH, onda bez glasova hrvatskog naroda u BiH na referendumu u proljeće 1992., da nije bilo tih glasova Bosna i Hercegovina nikad ne bi bila samostalna država‘‘, zaključio je Milanović.

‘‘Kada je riječ o individualnoj krivnji, jer krivnja je uvijek takva, a kada je riječ o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, oni su i za vrijeme rata bili ambivalentne naravi. Ja sam o nekim, po mom sudu, pogreškama hrvatske politike govorio i u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ali danas je vrijeme kada se okrećemo budućnosti. Hrvatska i Bosna i Hercegovina vrlo dobro surađuju‘‘, komentirao je nakon prve presude šestorci Josipović.

Uoči konačne presude šestorci, Andrej Plenković u Budimpešti je odbacio kritike da Hrvatska nije učinila dovoljno kako bi opovrgnula tezu o zločinačkom pothvatu. Misli da je država iskoristila sve pravne mogućnosti koje su joj stajale na raspolaganju, kao prijatelj suda u podnesku.

‘‘S te strane neću u ovom trenutku prejudicirati. Vlada će komentirati presudu onda kada ona bude objavljena, to će biti u srijedu. U svakom slučaju, ne očekujem da bi na bilo koji način moglo doći do povezivanja odgovornosti Hrvatske u vezi s cijelim tim predmetom‘‘, izjavio je Plenković na pitanja novinara.

Hrvatska bi u slučaju potvrđivanja nepravomoćne presude šestorci, inače posljednje u mandatu ICTY-a, u povijesti ostala upisana kao agresor u BiH.