UDRUGA FRANAK: Pozivamo i ostale potrošače da tuže banke – njihovo pravo ističe u lipnju 2023.
Iz Udruge Franak ponovili su svoje, malo je reći, nezadovoljstvo odlukom Vrhovnog suda u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima. Osim dijela sudaca koji se nisu jasno očitovali o tome jesu li banke oštetile svoje korisnike, prozvali su i HNB. Pitaju se i hoće li građani zadovoljštinu doista morati pronaći u europskim institucijama kada već naše vlastito sudstvo ne želi donijeti jasnu i nedvosmislenu odluku.
Izvor: Media servis
Deset sudaca je bilo čvrsto za potrošače, šestero ih je bilo protiv prava potrošača dok je njih četvero bilo neodlučno i nije glasalo ni za koga, poručio je predsjednik Udruge Franak Goran Aleksić u osvrtu na presudu Vrhovnog suda o konverziji kredita u švicarskim francima. Pritom nije štedio suce koji se nisu izjasnili za ili protiv potrošača izražavajući sumnju u zakulisne igre i interese.
“Pitamo se je li moguće da postoje takvi suci koji pokušavaju i, nažalost, uspijevaju onemogućiti savjesne, moralne i stručne suce da donesu jedino moguće pravno shvaćanje kojim se omogućava potpuna restitucija hrvatskih građana s konverzijama? Pitamo se je li moguće da postoje suci koji dopuštaju diskriminaciju dijela građana koji su prihvatili konverziju kao slamku spasa u vrijeme kada nije bilo naznaka da će hrvatsko pravosuđe u nekoj doglednoj budućnosti odlučiti da je valutna klauzula u švicarcima ništetna?”
Izrazio je bojazan da će bez donošenja na pravu utemeljenog pravnog shvaćanja 55 tisuća obitelji biti diskriminirano koje će na kraju u anuitetima platiti 40 do 50 posto više iznosa nego oni koji nisu konvertirali svoje kredite. Na zadnjoj presudi pokazalo se da najmanje šestero sudaca nisu ni moralni ni časni niti pošteni i koji ne poštuju hrvatsko pravo, zaključio je Aleksić. Potom se obrušio na banke.
“Hrvatska javnost napokon je upoznata s načinom djelovanja dijela banaka i napose njihovih uprava koje javno traže PR agencije kako bi stvarale pritisak na suce, koje nedopušteno mijenjaju ugovorne odredbe, koje reketare i lihvare hrvatske građane, ali i hrvatska poduzeća i koje potrošače dijele na glupe i na one manje glupe.”
Prozvao je i Hrvatsku narodnu banku koja, ističe, i dalje od novinara skriva ključne podatke. Aleksić kaže i kako je HNB prilikom donošenja Zakona o konverziji opstruirao rad tadašnjeg ministra financija Borisa Lalovca.
“Zasigurno će i u narednim danima u javnost izlaziti daljnji dokazi takvih prljavih rabota financijskog sektora. Ipak, nadamo se da će hrvatsko pravosuđe smoći snage i postupiti sukladno ulozi koju mu je dodijelio hrvatski Ustav i kako to od njega očekuju hrvatski građani te donijeti jedinu moguću na pravu utemeljenu pravednu i moralnu odluku. Bit će uistinu sramotno i devastirajuće ako će tu odluku za 55 tisuća hrvatskih obitelji na koncu morati donijeti europske institucije jer takva je odluka u konačnici jedino moguća.”
Pozvao je i potrošače koji nisu konvertirali kredite i koji su možda zbunjeni cijelom situacijom da ne budu obeshrabreni u svojim nastojanjima da dobiju obeštećenja. Rok za tužbu protiv banaka im je, ističe, do lipnja iduće godine.
“Dakle, potrošači koji su otplatili kredite prije konverzije ili potrošači koji nisu konvertirali kredite pa su nastavili otplaćivati kredite u švicarcima, imaju pravo na puno obeštećenje. Njihovo pravo ističe 14. lipnja 2023. godine. Neka odmah krenu prema odvjetnicima i neka odmah tuže banke. Ima ih još 50 tisuća koji nisu konvertirali kredite, a koji nisu tužili banke.”
Prema procjeni Udruge Franak, banke u hrvatskoj su zbog ugovaranja nezakonitih promjena kamatnih stopa potrošačima i poduzećima dužne oko pet milijardi eura. Ako netko kaže da će to urušiti bankarski sustav, to je samo spin jer likvidnost banaka je ove godine iznosila 13 milijardi eura, zaključio Aleksić.