U HRVATSKOJ IH JE VEĆ 132 TISUĆE: Strani radnici su vrijedni, brzo se uklapaju i žele učiti jezik

Strane radnike danas možemo vidjeti, kako se kaže, na svakom koraku. Problema s njima, u principu nema, kažu nam građani – vrijedni su i pristojni, no zamjeraju im što ne znaju hrvatski jezik.

Izvor: Media servis

Potreba za njima je, zbog iseljavanja Hrvata u Europsku uniju, sve veća pa će se radne dozvole po novom izdavati na tri godine, a kako bi proces dolaska, primjerice Filipinaca, bio što kraći, potpisan je i Memorandum.

​Godinama se Hrvatska bori s nedostatkom radne snage, a kako bi sve funkcioniralo kako treba tu su strani radnici. Najviše ih je iz susjednih Bosne i Hercegovine i Srbije, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u našoj zemlji trenutno rade 132 tisuće radnika iz trećih zemalja. Novi život u Hrvatskoj našlo je oko 10 tisuća Filipinaca. Lako se uklapaju, brzo postaju dio tima, uspostavljaju komunikaciju i pokazuju interes za učenjem jezika – tako ih je za Media servis opisala glavna direktorica HUP-a Irena Weber:

“Naši članovi, naši poslodavci su iznimno zadovoljni filipinskim radnicima, oni su pedantni, dobri radnici, lojalni i dugo se zadržavaju kod naih poslodavaca.”Da su s filipinskim radnicima poslodavci zadovoljni tvrdi i počasni generalni konzul Filipina u Hrvatskoj Davor Štern koji je objasnio da se Filipinci prilikom dolaska u našu zemlju suočavaju s dugotrajnim postupcima, a upravo bi te procese trebao ubrzati Memorandum o suradnji u području tržišta rada između dvije zemlje koji je potpisan.”Najveći problem dolaska u Hrvatsku je činjenica da ambasada koje izdaje vize, odnosno veleposlanstvo koje je zaduženo za Filipine u Indoneziji i onda prođe dosta vremena dok oni dobiju ulaznu vizu pa radnu dozvolu i dozvolu boravka.”

Filipinci najviše rade u građevini, prometu, trgovini i uslužnim djelatnostima – kafićima, restoranima, pekarama, a zadovoljstvo plaćama i uvjetima rada prenijeli su ministru radnika migranata Filipina Hansu Leu J. Cacdacu koji se s njima sastao u Hrvatskoj.

“Radnici su nam rekli da su sretni, da imaju dobre radne uvjete i standarde. Generalno, mislim da su u stanju nositi se sa životnim standardom u Hrvatskoj ako im poslodavci omoguće adekvatne uvjete i benefite.”

O kojoj se plaći radi, otkrio je resorni ministar Marin Piletić: “Najviše je zaposlenih u ugostiteljskom sektoru, a prosječna mjesečna bruto plaća je 1114 eura.”

A kako bi se proces pojednostavio, ali i postrožili kriteriji za izdavanje radnih dozvola stižu i izmjene Zakona o strancima. Glavna novina je da će radna dozvola trajati tri godine, a tu su i crne liste za poslodavce. Državni tajnik Ministarstva rada Ivan Vidiš:

“Vidimo da su njihovi radnici zainteresirani za rad u Hrvatskoj, ovdje im se sviđa i isto tako vidimo da ostaju u Hrvatskoj. Kada će se produljivati trajanje radnih dozvola sigurni smo da će konzumirati sve tri godine i nakon toga se opet prijaviti za rad u Hrvatskoj. Mi nismo države koje su blizu, oni tu dolaze s ciljem, dolaze zaraditi za svoju obitelj i mislim da je zaista to dovoljan argument da oni ovdje žele ostati.”

Tri mjeseca u Zagrebu radi Nishant iz Indije koji je dobio radnu dozvolu na godinu dana. S poslom je, kaže za Media servis, zadovoljan, a iako plaća nije obećavajuća, uspijeva novac poslati i svojoj obitelji.

“Za vrijeme godišnjih odmora bilo je manje posla, no sada je više posla. No, plaće u dostavi su dosta male. Kada sam tek došao ljudi se prema meni i prijateljima nisu baš lijepo ponašali, no nakon što su u medije izašle vijesti o napadima strane radnike, sada nema problema.”

Strane radnike možemo vidjeti diljem Hrvatske, a najviše na Jadranu i u metropoli. Što misle o stranim radnicima, pitali smo Zagrepčane.

“Kada sam dolazio u doticaj s njima bili su dosta pristojni prema meni, simpatični, sramežljivi su većini. Znam da nekolicina uči jezik, ali trebalo bi se poraditi na tome, nije u redu da ne pričaju jezik ili da isključivo pričaju engleski.”

“Dobri su, slušaju, sve rade. No trebali bi znati jezik, kao što znaš u drugim zemljama kada dođeš.”

“Nemam neka iskustva s njima, ali ih gledam, ima ih puno u trgovinama. Vrijedni su, možda su i vrijedniji od naših.”

“Pozitivno je što su pristojni, a negativno – što će oni tu? Imamo naše radnike, neka se aktiviraju na bilo koji način.”

Dodajmo na kraju da je ove godine izdan rekordan broj radnih dozvola strancima, no poražavajuća je činjenica da je vaučere za učenje hrvatskog jezika iskoristilo tek par stotina ljudi.