TROŠIMO ŠTO NEMAMO: Minusi na računima – hoćemo li ih morati smanjiti ili vratiti?

Uz cijene energenata, druga top tema svih hrvatskih medija i dalje su dopuštena i prešutna prekoračenja po tekućim računima građana.

Vjerojatno ne postoji državni dužnosnik koji se nije osjetio prozvanim zajamčiti građanima da se novim propisima ništa promijeniti neće. I da će građani i dalje moći trošiti novac koji nemaju.

To je fenomenološki jako zanimljivo. Jer država niti daje novac, niti jamči za minuse građana – nego samo kreira zakonodavni okvir za taj financijski proizvod, a banke procjenjuju hoće li im se on isplatiti ili ne. I sukladno tome će ga nuditi ili ga neće nuditi na tržištu.

Podsjetimo, promjenu propisa je pokrenuo HNB. Razlog? Navodno zaštita potrošača.

Prema riječima HNB-a, od ukupno 800.000 korisnika, sedam od njih nije bilo zadovoljno postojećim rješenjem.

Tih sedam od 800.000 pokrenulo je državnu administrativnu flotu i seriju sastanaka Vlade, ministarstva i HNB-a.

A prema riječima guvernera, radi se u prosjeku o razlici od 40 kuna naknade na godišnjoj razini. Dakle otprilike cijeni dvije kave.

A što o svemu kažu oni koji građanima odobravaju prekoračenja? Hoće li doći do ukidanja minusa?

Do toga neće doći što se tiče Erste banke, rekao je za HTV-ovu emisiju “Druga strana” Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave te banke.

– Cilj je maksimalno sačuvati te iznose koji jesu. Ako ima neki iznos za koji regulator smatra da je previsoko, onda ćemo s takvim klijentima, za koje mislim da bi ih trebalo biti vrlo mali broj, dogovoriti plan otplate minimum 12 mjeseci, ako ne i duže, rekao je.

Dakle, na potezu je HNB. O njihovoj odluci ovisi hoće li vam se minusi smanjiti i hoćete li ga trebati – smanjiti ili vratiti.