TRG SV. MARKA I DALJE ZATVOREN: Ograde ostaju – evo što kaže Ustavni sud

Ustavni sud proglasio se nenadležnim za odlučivanje o zahtjevu Gonga, koji je tražio ocjenu ustavnosti uredbe prema kojoj je Trg sv. Marka zatvoren za javnost od napada na zgradu Vlade u listopadu 2020., kada je Danijel Bezuk automatskom puškom ozlijedio policajca i naknadno počinio samoubojstvo. To znači da trg ostaje ograđen. 

Udruga Gong je potkraj srpnja od Ustavnog suda tražila da ispita ustavnost i zakonitost dopunjene Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja, prema kojoj je Markov trg štićeni prostor zatvoren za slobodno okupljanje i kretanje.

No Ustavni sud se proglasio nenadležnim za odlučivanje u ovom slučaju jer u postupku apstraktne kontrole propisa nije nadležan ocjenjivati njegovu primjenu.

Gong je u zahtjevu Ustavnom sudu naveo da je osporavanom uredbom Trg sv. Marka na neodređeno vrijeme apsolutno zatvoren za javnost te da je postao “jedina trajno štićena površina javne namjene, ograđena metalnim ogradama visine oko jednog metra s policijskim punktovima i policijskim službenicima sporadično postavljenima u blizini ograde”.

Time je, isticala je udruga, građanima otežano “pravo na slobodu okupljanja i organizacija okupljanja, koji su se uobičajeno održavali na Trgu sv. Marka zbog neposredne blizine institucija Vlade i Sabora, a stanarima Gornjeg grada otežan je prolazak do domova i trgovina”.

Gong je početkom prosinca objavio priopćenje u kojem je ustvrdio da se ograde na Markovu trgu nalaze zbog samovolje premijera Andreja Plenkovića, a prozvali su i predsjednik RH Zorana Milanovića da podržava barikade pred hrvatskim institucijama i klizanje Hrvatske u policijsku državu.

U obrazloženju odluke Ustavni sud uz ostalo navodi kako, prema Zakonu o sigurnosnim provjerama, “u obavljanju protuobavještajne zaštite štićenih osoba, objekata i institucija sigurnosno-obavještajne agencije u okviru svog djelokruga rada izrađuju sigurnosne prosudbe moguće ugroženosti štićenih osoba i objekata, obavljaju sigurnosno provjeravanje osoba koje imaju pristup štićenim osobama, objektima i prostorima, primjenjuju mjere protuprislušne zaštite za objekte i prostore te sudjeluju u planiranju, provođenju i nadzoru tehničkih i fizičkih mjera sigurnosti”.

Također se navodi da “Vlada posebnom uredbom te ministar obrane u svom djelokrugu pravilnikom određuju štićene osobe, objekte i prostore te način primjene i provođenja mjera”.

Ustavni sud u obrazloženju, kako javlja HRT, citira osporenu Uredba o dopuni Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja, koja glasi:

Članak 1.

U Uredbi o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja (Narodne novine, br. 46/13, 103/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 151/14, 10/16 i 99/16) u članku 15. stavku 2. iza podstavka 3. dodaje se novi podstavak 4. koji glasi:

‘ – prostor u neposrednom okruženju sjedišta Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, i to: 1,2 metra od vanjskog ruba objekta Hrvatskoga sabora sa sjeverne, istočne i južne strane; 1,2 metra od vanjskog ruba objekta Vlade Republike Hrvatske sa sjeverne i zapadne strane; prostor Trga sv. Marka između istočne strane objekta Vlade Republike Hrvatske, zapadne strane objekta Hrvatskoga sabora te sjevernog i južnog kolnika na Trgu sv. Marka; Freudenreichova ulica i dio južnog kolnika Trga sv. Marka od Freudenreichove ulice do Ćirilometodske ulice’.

Uz zaključak da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje o prijedlogu predlagatelja, Gonga, Ustavni sud navodi:

“Predlagatelj u prijedlogu, pozivajući se na odredbe članaka 3., 5. stavka 1., 16., 32. stavka 3. i članka 42. Ustava, u bitnome, navodi da je osporenom odredbom Uredbe Trg sv. Marka u Zagrebu na neodređeno vrijeme apsolutno zatvoren za javnost jer je postao ‘jedina trajno štićena površina javne namjene, ograđena metalnim ogradama visine oko jednog metra s policijskim punktovima i policijskim službenicima sporadično postavljenima u blizini ograde’ pa je time građanima otežano ‘pravo na slobodu okupljanja i organizacija okupljanja, koji su se uobičajeno održavali na Trgu sv. Marka zbog neposredne blizine institucija Vlade i Sabora, a stanarima Gornjeg grada otežan je prolazak do domova i trgovina’.”