TRAGOM DOGAĐAJA: Tko su petorica bugarskih klinaca koji su u Mülheimu silovali mladu ženu?
Tri 14-godišnjaka i dva 12-godišnjaka osumnjičeni su da su u petak (5. 7.) navečer u Mülheimu na Ruhru u jednom šumarku silovali jednu mladu ženu.
Dvanaestogodišnjaci još ne mogu biti kazneno odgovorni. Jedan od 14-godišnjaka je u istražnom pritvoru zbog opasnosti ponavljanja kaznenog djela. Gradski ured za mladež iz Mülheima u ponedjeljak je pokušao razgovarati s obiteljima dvanaestogodišnjaka, ali njegova ponuda je odbijena.
Glasnogovornik Gradske uprave Mülheima Volker Wiebels o tomu je izjavio u razgovoru za DW: “Načelno se može reći da ne postoji ugroženost djece. Pravo odgoja imaju roditelji ili jedno od roditelja. Mi kao grad nudimo pomoć, postoje različite mjere, u kojima se pruža pomoć cijelim obiteljima, a postoje i određene preventivne mjere pokrajinske vlade.”
Ne može ih se vratiti u Bugarsku
Werner Jostmeier je honorarni konzul Republike Bugarske u Münsteru. On ima puno iskustva s bugarskim migrantima u ovoj pokrajini. On smatra neprihvatljivim da ured za mladež ne može ništa poduzeti. “Ako ured za mladež može poduzeti mjere prisile, ja bih to preporučio. Te ljude ne možemo poslati natrag jer imaju slobodu kretanja po Europskoj uniji. Ali, onda se oni moraju pridržavati pravila ponašanja koja ovdje vrijede.”
Tko su predmnijevani silovatelji? I kako se moglo dogoditi silovanje u Mülheimu? Prema navodima Volkera Wiebelsa radi se o “bugarskim državljanima koji govore turski”. Prema različitim procjenama u Bugarskoj živi oko 500.000 muslimana koji govore turski (oko osam posto stanovništva). Nakon ulaska Bugarske u Europsku uniju 2007. godine tisuće njih su otišle u druge europske zemlje tražeći posao, pa tako i u Njemačku. U njemačko radno tržište i društvo najčešće se uključuju preko ovdašnjih Turaka.
Da bi uživali tu prednost mnogi bugarski Romi se predstavljaju kao muslimani koji govore turski. To je poznato njemačkim vlastima, ali i bugarskim diplomatskim predstavnicima u Njemačkoj. Jer, migranti često budu loše plaćeni na poslu ili žive potpuno od socijalne pomoći. To potvrđuje i Werner Jostmeier. Ali, njihovi problemi su djelomice uvjetovani politički i socio-kulturno, kaže honorarni konzul.
“Ako se radi o skupini Bugara koji govore turski i imaju bugarsku putovnicu, onda nemam patentni recept. Moramo se pobrinuti za to da pravila budu ujednačena u zemljama podrijetla i zemljama koje primaju migrante. U to pripada i jednakost muškarca i žene, sloboda vjere, poštivanje ljudskog dostojanstva, poštivanje zakona.”
Frustracija zbog uloge marginalca
Slično stvari vide i njemački kriminolozi i psiholozi kad se radi o ekstremnim slučajevima mladenačkog kriminala. U intervjuu za tjednik Focus psiholog Rudolf Egg iz Nürnberga silovanje u Mülheimu objašnjava “kombinacijom demonstracije moći, seksualnosti i grupne dinamike”. A Christian Pfeiffer, utemeljitelj Kriminološkog instituta Niedersachsen (KFN) govori o “patrijarhalnim obiteljskim konceptima” i “frustraciji zbog uloge marginalca”.
Glasnogovornik Gradske uprave Mülheima Volker Wiebels naglašava da je nacionalnost predmnijevanih silovatelja igrala podređenu ulogu: “Mislim da je to problem djece i mladih općenito. Ako nema potrebnog odgoja u obitelji, ako ne uspijevaju mjere koje se nude od dječjeg vrtića do škole, onda se tako nešto može dogoditi. Ali, to je opći, društveni problem.”
Legalno u Mülheimu
Prema Wiebelsu u Mülheimu živi 671 državljanin Bugarske. Dodaje da s njima nije bilo potpuno negativnih iskustava. A na pitanje, radi li se kod predmnijevanih mladih silovatelja o Romima, Wiebels kaže: “O tomu se nije javno govorilo. Jesu li to Romi ili ne, dosad se uvijek govorilo: bugarski državljani s bugarskom putovnicom, koji legalno žive u Mülheimu.”
Honorarni konzul Jostmeier navodi načelni problem da dio migranata iz Bugarske još uvijek ima velikih problema s integracijom: “Oni žele ostati među sobom. Ne žele da ih kontroliraju državni organi, uredi za mladež ili policija, a ni susjedi. Oni su previše orijentirani samo na svoju zajednicu i premalo traže normalan, susjedski, društveni život.”