TORJANAC OBJAVIO PROGRAM: Prvo – lišiti kulturu političkih pritisaka i ucjena

Marko Torjanac, naš poznati glumac, svestrani umjetnik i gradski vijećnik koji se borio za promjene u Zagrebu kada je riječ o svim područjima kulture i za više poštovanja prema svim djelatnicima u kulturi, odlučio se ući u utrku na izborima u Zagrebu, gdje će, bude li sreće, biti zamjenik gradonačelnici Anki Mrak Taritaš, čelnici GLAS.a koja je na izborima 2017. godina ostvarila sjajan rezultat i zamalo pobijedila Milana Bandića.

Marko Torjanac na Facebooku je objavio sažetak programa što kani učiniti u kulturi, a objavu donosimo u cijelosti:

Dragi fb prijatelji, evo u glavnim crtama programa za kulturu, obrazovanje i socijalnu skrb koji sam pripremio kao kandidat Glasa za zamjenika gradonačelnice Anke Mrak Taritaš. U njemu danas u kratkim crtama predstavljam misiju i viziju razvoja Zagreba kao urbanog središta građanske kulture pri čemu sam stavio naglasak na zapostavljenu prosvjetiteljsku i inkluzivnu ulogu kulture.

Ukratko – umjesto elitističke i populističke kulture – prosvjetiteljska, uključiva i participativna tj. svima dostupna.

Kulturom ne smatram samo područje usko vezano uz umjetnost.

Kultura – to su obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke zajednice i oni prožimaju cijelo društvo, sva njegova područja. Zbog toga građansku, urbanu kulturu, utemeljenu u intelektu, znanju, kritičkom razmišljanju i humanizmu, treba prožeti i učiniti neodvojivim dijelom svih područja našega grada.

Zato ćemo kulturu kao ključnu formativnu snagu društva snažno vezati uz ostala područja upravljanja, posebno uz obrazovanje, socijalnu politiku, turizam, poduzetništvo, itd…

Što se same umjetnosti tiče, ona mora biti svijest i savjest društva. Alarm. Ona mora biti korektiv društva, uvijek korak ispred ako želi vršiti svoju društvenu funkciju. Zbog toga se više nikad ne smije dogoditi da umjetnost postane taoc bilo koje politike i poligon za partikularne političke i osobne interese.

Zato će nam u prvom planu biti lišavanje kulture političkih pritisaka i ucjena što ćemo onemogućiti dodatnim mehanizmima poput stručnih detaljnih egzaktnih evaluacija koje će onemogućiti političku instrumentalizaciju i manipulaciju financijskim sredstvima kao i izborima za upravljačka mjesta.

Uz ove i druge kontrolne mehanizme, u području institucionalne kulture u fokusu će nam, uz njihovo precizno programsko profiliranje, biti obnova kulturnih institucija stradalih u potresu i pronalaženje adekvatnih prostora za potrebe muzejske građe, arhiva, skladišta i ostalih potreba.

Pružit ćemo snažnu financijsku i logističku podršku nezavisnoj kulturi i poduzetništvu u kulturi, području nikad dovoljno iskorištenom koje je izvor kreativnog potencijala i koje je zadnjih godina sustavno opstruirano od politike Milana Bandića, a koje je pandemija u protekloj godini gotovo do kraja uništila.

Nezavisna kultura je brža u reakciji na stvarnost, prilagodljivija u formi, pokretnija, lakše dopire do kvartova i zato je ona prirodni kulturni most koji povezuje sve dijelove grada raznim žanrovima i formatima.

Cilj nam je realizirati nekoliko nukleusa kulturnog i društvenog života čiji će pokretač biti upravo neovisna scena.

Od kompleksa ‘Gredelj’ napravit ćemo kulturno obrazovni centar s nekoliko polivalentnih dvorana za kazalište, kino i koncerte, izložbenim prostorima, klubovima s klupskim programom: stand upom, jazzom, književnim večerima, cabaret programima. Bit će to mjesto na kojemu će se održavati festivali, manifestacije. Prostor s knjižarama, art shopovima, ugodnim art kafićima i restoranima s programima.

Preko dana održavat će se tu umjetničke radionice, debatni klubovi, umjetnički tečajevi, seminari i edukacije.

Sadržajima kulturne ponude i zabave osmislit ćemo i obogatiti Savski nasip čime ćemo život grada konačno dovesti i na gradsku rijeku, Tkalčićevu ulicu i Gornji grad.

Jačat ćemo ulogu Centara za kulturu kroz njihov pojačani kulturni i obrazovni program, a stare tvorničke pogone u sljedećem ćemo razdoblju preoblikovati u kulturno-obrazovna središta po uzoru na popularne ‘hubove’, mjesta multimedijalne kulturno-društvene interakcije.

Jedan od glavnih projekata koji će pomoći pozitivnoj transformaciji Zagreba bit će radionička kultura tj. uvođenje kreativnih radionica (likovnih, glazbenih, plesnih, filmskih, literarnih, dramskih, tehničkih…) u sve dijelove grada kroz CZK, ali i druge gradske prostore, kako bi djeca i mladi, ali i umirovljenici mogli kvalitetno i svrhovito provoditi slobodno vrijeme. Budući da su nebrojena istraživanja dokazala kako bavljenje kreativnim aktivnostima povećava IQ te razvija empatiju i socijalne vještine, ova djelatnost jedna je od najvažnijih za odgoj i formiranje djece i mladih i time jedan od najvažnijih zaloga progresivnog razvoja grada.
Plan brige o baštini uključuje brigu o spomenicima kulture, ali i aktiviranje prostora grada vezanih uz povijesne i kulturne događaje i osobe posebnim kulturnim programima koji će imati i edukativnu kao i promotivno – turističku vrijednost.

Cilj nam je također od Zagreba napraviti ne samo hrvatski, već i regionalni kulturni centar za što ima sve predispozicije kao metropola države članice EU i grad koji ima potencijal okupljati zemlje istog ili sličnog govornog područja. Time će Zagreb profitirati ne samo u kulturnom, već i u turističkom i ekonomskom smislu.

U škole ćemo što hitnije uvesti građanski odgoj i pri školama poticati osnivanje kreativnih radionica, ali i debatnih klubova kao iznimno važne aktivnosti za razvijanje kritičkog mišljenja. Povezat ćemo kulturni i obrazovni segment projektima poput nekadašnje ‘Muzičke omladine’ te kulturu učiniti sastavnim dijelom obrazovanja. Cilj je s vremenom prijeći na jednosmjensku nastavu što će, naravno, ovisiti o dinamici obnove Zagreba i izgradnji novih škola i vrtića.

U socijalnom segmentu, koji je u postojećoj situaciji u Zagrebu najkvalitetniji, naglasak ćemo staviti na projekte i kampanje prevencije nasilja – obiteljskog, vršnjačkog i manjinskog čiji će zadatak biti podizanje svijesti i razvijanje osjetljivosti na problem nasilja u našoj sredini.

Sigurne kuće i dovoljan broj mjesta u njima bit će među prioritetima kao i skrb o djeci koja se nalaze i dolaze iz disfunkcionalnih obitelji pri čemu ćemo usvojiti najkvalitetnije prakse iz primjernih zemalja za dobrobit djece.

U fokusu našeg interesa bit će i programi i kampanje koji će se baviti inkluzijom manjina što ćemo povezivati i s kulturnim projektima koji će se baviti specifičnim temama.

Jedna od važnih aktivnosti bit će i senzibilizacija prema građanima treće dobi i uključivanje umirovljenika u radioničke i druge aktivnosti.

U cijelom području socijalnih politika poticat ćemo i afirmirati volonterski rad, među ostalim i kao važnu odgojnu sastavnicu povezanu s obrazovanjem.

Razvoj sportskih aktivnosti vidimo prvenstveno kao poticanje rekreacije i socijalizacije, a ne kao imperativ postizanja vrhunskih rezultata. Cilj će nam biti podržati male sportove i rekreacijske programe kao i iznimne sportske dosege koji nemaju komercijalni potencijal. Rješavat ćemo nagomilane probleme u velikim sportovima promišljenim planiranjem.

Sredstava za sve segmente, osim kulture, su manje više konstantna. Jedino su sredstva za kulturu smanjena na 5%, a svojevremeno su iznosila i 8% gradskog proračuna. S obzirom da je npr. Rijeka izdvajala i do 27% sredstava za kulturu, grad veličine i značaja Zagreba morao bi za početak izdvajati barem 12% s tendencijom rasta.
Jedino će se na taj način moći oporaviti lošim upravljanjem i pandemijom devastiran kulturni sektor.

Ulaganjem u razvoj i programe neovisne kulture i radioničke djelatnosti omogućit će se novi poslovi i zapošljavanja u području kulture i obrazovanja.

Nastojat ćemo također utjecati na donošenje kvalitetnih i poticajnih zakona za kulturu i obrazovanje poput Zakona o sponzorstvima u kulturi i obrazovanju koji može značajno unaprijediti ta područja i u njihov razvoj aktivno uključiti poduzetništvo i poslovni sektor.