TONI MILUN: Znam, ljudima je puna kapa štednje, ali dobro je voditi evidenciju troškova

Zadnjim danom listopada obilježava se Svjetski dan štednje. Tim povodom u TOPCAST TOP RADIJA došao je Toni Milun, jedan od najpopularnijih profesora iz matematike u Hrvatskoj, koji je snimio više od 2000 videa u kojima na jednostavan način objašnjava – matematiku.

Voditelju Kruni Belku govorio je o financijskoj pismenosti Hrvata, o tome kakvi smo u štednji, a poslao je i zanimljive poruke na Svjetski dan štednje. Između ostalog objasnio je što znači živjeti izvan svojih mogućnosti.

U medijskom prostoru ovaj profesor prisutan je više od deset godina. „Moj student, još 2011. godine me pozvao na kavu i rekao ‘profesore, Vi imate potencijala, ‘ajmo mi snimati videe iz matematike’“, rekao je Milun i kroz smijeh dodao: „Mislio sam snimiti deset videa, a na kraju imam više od 2.000.“

O financijskoj pismenosti Hrvata rekao je: „Nismo baš nešto što se tiče financijske pismenosti u odnosu na cijeli svijet, ali i taj cijeli svijet je loš.“

A gdje smo u odnosu na cijeli svijet? „Bilo je sveobuhvatno istraživanje 2020. godine, 25 država je sudjelovalo. Mi smo nešto blago ispod prosjeka. Financijska pismenost ima tri dijela: znanje, ponašanje, stavovi. U znanju smo blago iznad prosjeka, znamo izračunati kamatne stope, matematički dio nam nije toliko loš, ali ponašanje i stavovi su jako loši. Kada kupujemo, kupujemo impulzivno, ne štedimo, znam da neki ne mogu štedjeti. Uopće nemamo odnos prema novcu da je novac za štednju“, rekao je Milun.

Istaknuo je Slovence koji su u istraživanju bili drugi. Njihovo znanje, rekao je, nije puno bolje, ali odnos prema novcu i ponašanje je puno bolje:

„Kada je bilo uvođenje eura, usporedba Slovenije i Hrvatske – oni su imali crnu listu i bijelu listu. Ali oni kada vide u jednoj trgovini da su im cijene proizvoda narasle više nego što oni smatraju da su trebale, oni će otići iz te trgovine i neće se više vraćati. Što radimo mi u Hrvatskoj? Mi ćemo gunđati, pisati po društvenim mrežama, ali opet ćemo ići u tu trgovinu.“

A kakvi smo kada je u pitanju štednja, rekao je: „Manje, sada je štednja i pala, bila je inflacija, kriza. Otprilike svaki treći čovjek štedi. Zadnje istraživanje je bilo 2023., ali još nemam usporedive podatke s ostalim državama. U odnosu na 2020. ostali smo otprilike jednako. Znanje nam se malo povećalo, ali zanimljivo o čemu – o inflaciji.“

O življenju izvan svojih mogućnosti, rekao je: „Kupiti najskuplji mobitel, gadgete, haljine, cipele od 200 eura, a plaća je manja od 1.000 eura – čovjek se ipak u tako nešto ne bi trebao upuštati ili eventualno rijetko, da to bude baš iznimka.“

Nedavno je održana druga po redu Konferencija financijske pismenosti Toni Milun 2.0. Belko ga je pitao kakve su preporuke stručnjaka koji su govorili na konferenciji o tome koja bi to mogla biti najpametnija strategija za ljude koji si mogu priuštiti mjesečno odvajanje sredstava za dugoročnu štednju?

„Bitan je cilj, odnosno horizont. Štedimo li za mirovinu, za nešto za 20 godina ili štedimo za dvije, tri godine. Mi danas imamo dobre prilike i za jedno i za drugo. Za dugoročno ulaganje, za dvadeset, trideset godina, to je kombinacija ETF-ova koja više vuče na dionice. (…) Pričali smo o kriptovalutama. I dalje je moj stav da su to špekulacije. Sa svojim timom ulažem na pet različitih načina svaki mjesec, jedan od njih su i kriptovalute i trenutno najgore stoje. Tu smo stvarno spremni na to da posve izgubimo taj novac. Svjesni smo da je mogućnost zarade velika, ali i da ćemo izgubiti sve kao što je FTX, treća platforma na svijetu nedavno propala.“

Kod nas, čini se, ljudi će prije otići u kladionicu, istaknuo je Belko, a Milun dodao: „Puno više se troši u kladionici, nego što se ulaže u fondove. Kladionica je siguran gubitak.“

„Dva su faktora koja utječu na to hoćemo li postati ovisnici o kladionici, jedan je blizina kladionice, danas je sve na internetu pa nam je tu na klik i druga je prvi dobitak. Kladio sam se i imao sam prvi dobitak, uložio sam 50 kuna i dobio 250, davno je to bilo. Točno sam vidio kako mi emocije rade, išao sam sve istražiti, stavio na papir, uzeo u obzir naknade, poreze itd. Dugoročno, prosječan kladitelj u kladionicama je na gubitku. Možda jedan, dva posto su u plusu, ali ne možemo mi pobijediti kladionicu“, rekao je Milun.

Profesor je duže od 20 godina, otkrio je primjećuje li razliku među generacijama u financijskoj pismenosti:

„Sjećam se 2021. godine kada je tržište kriptovalute išlo gore i općenito su sva tržišta išla gore. Studentima sam govorio o primjenama matematike u investiranju.., a meni jedan student rekao ‘ma ne profesore, nikakvi fondovi – samo kriptovalute!’ Dosta njih je ulagalo u kriptovalute tada i mogu reći – drago mi je da je tržište propalo i da su oni izgubili. Zašto? Jer oni su bili mladi. Izgubili su 50, 30, 100 eura. Da se to nije dogodilo oni bi ulagali tisuće i desetke tisuće eura, bili bi spremni sve uložiti, prodati kuću. Srećom, mladi su, izgubili su siću i naučili su lekciju. Dobro da im se to dogodilo, bili su previše zagrijani. Dosta ulažu, ali znate, mladost ludost – nemaju dobar odnos prema riziku.“

Što poručuje ljudima na svjetski dan štednje: „Ljudima je puna kapa štednje. I ja to skroz razumijem. Ali, bilo bi dobro voditi evidenciju troškova, barem neko vrijeme da vidite gdje trošite, gdje vam novac klizi. Svakome klizi novac kroz prste, zaista svakome. Imam svoju excelicu koja je dosta široka i ako netko hoće neka mi se javi na mail pa ću mu poslati svoju da vidi je li mu odgovara. Kada vidimo gdje trošimo onda će nam se automatski smanjiti troškovi i onda ćemo početi razmišljati o investiranju u svoju budućnost. Čak i ako ne znamo za što trebamo investirati  – za mirovinu moramo. Jer ovo što ćemo mi doživjeti, dobiti od mirovina je ništa.“