TKO TU KOGA: Dobavljači hrane mašu s višim cijenama – “nema uporišta” tvrde ministri

U javnosti je odjeknula vijest o mogućim novim poskupljenjima koja se očekuju kroz idući mjesec.

Posljednjih se godina razlozi za valove poskupljenja samo nižu, a mnogi nagađaju kada će im i hoće li im doći kraj.

Prijašnji val poskupljenja bazirao se na cijenama energije, kaže za Media servis ekonomski stručnjak Mladen Vedriš, dodajući kako gleda na nova najavljena povećanja cijena.

“Ne vidim neko realno uporište za daljnji rast cijena onoga što predstavlja 50, 100 ili 150 artikala vezanih uz redovne životne potrebe. Imajući u vidu i povećanu pozornost na poskupljenje nakon promjene u euro, bit će itekako moguće analizirati uzroke poskupljenja ako do njega dođe.”

Dok se kao više ili manje opravdani razlozi za poskupljenja spominju inflacija, energetska kriza ili prelazak na euro, predsjednik udruge Potrošač Igor Vujović za MS kaže kako je trenutak kada je sve počelo covid 19 i tadašnji lockdown.

“Tada je sve počelo s uljem i kućnim potrepštinama. Sada je sve uzelo maha. Definitivno ne treba pripisivati inflaciju i poskupljenje konverziji iz kune u euro. Stručnjaci kažu da se inflacija smanjuje, ali nažalost građani i potrošači to ne osjete i ne vide. Potrošači su svjedoci da su proizvodi u zadnjih godinu dana poskupili 30%, ako ne i više.”

Potpredsjednik Vlade Oleg Butković smatra da potrebe za poskupljenjima nema i nagovijestio je kako su u pripremi određene mjere.

Foto: Pixabay/Pexels

“Nema nikakvih potreba da se dogode velika povećanja ili povećanja uopće s 1. ožujka. Mi u Vladi pripremamo se vezano za mjere, koje su na snazi i ističu 31. ožujka. Veći dio će ostati na snazi i mi ćemo kao i do sada intenzivno, neću reći pomagati nego sudjelovati u participiranju da našim građanima i poduzetnicima olakšamo udar koji je na snazi, ali je manji nego je bio prije šest mjeseci.”

Vlada je građanima predstavila aplikaciju “Kretanje cijena” kojom mogu uspoređivati cijene određenih artikala u tri trgovačka lanca. Može li se na taj način pomoći potrošačima ili utjecati na formiranje, odnosno snižavanje cijena, rekli su ekonomist Vedriš i Vujović iz udruge Potrošač.

“Uz samu objavu konačnih cijena o pojedinim artiklima, bilo bi važno vidjeti tko sudjeluje s kolikim iznosom u strukturi cijene i poskupljenjima. To bi potrošačima bio signal da se vidi u kojem pravcu treba ići pritisak prema, nazovimo ravnotežnoj cijeni, koja ne predstavlja monopolsku ili rentnu cijenu.””Na kraju svega najveći teret pada na potrošače. To je vrlo zahtjevno, morate biti dobro informirani, obilaziti dućane, uspoređivati cijene…

“Na moguća poskupljenja osvrnuo se i ministar financija Marko Primorac.

“Čuo sam ove najave i ne znam čime bih ih potkrijepio. Cijene energenata su u padu. Ne znam čime oni koji dižu cijene potkrjepljuju potrebe ua podizanjem cijena. Treba razgovarati s ključnim dionicima koji su to najavili.”

Dodajmo kako na listi traženih artikala još od početka pandemije visoko mjesto drži toaletni papir, čija je cijena uvelike porasla. Ipak, od jednog od naših najvećih proizvođača celuloze u regiji doznajemo kako nema potrebe za dodatnim dizanjem cijena toaletnog papira. Naprotiv, cijene bi trebale padati jer je cijena celuloze posljednjih mjeseci pala za više od deset posto. Hoće li do padanja cijena toaletnog papira ili drugih artikala doći, tek ćemo vidjeti. U međuvremenu preostaje jedino – pametno kupovati.