TEŽAK UDAR NA GRAĐANE: Borba za kruh – sve se slabije diše pod udarom cijena i inflacijom

U Hrvatskoj se najviše troši na hranu i eneregiju, a najmanje na rekreaciju. Da je pandemija koronavirusa poremetila ekonomska kretanja, sada je već svima jasno, samo je pitanje koje će posljedice ostaviti za sobom.

Izvor: Media servis

‘‘Primijetio sam da za neke proizvode u dućanima piše da su na akciji, a cijena im je veća nego što je bila prije godinu dana, njihova standardna cijena.‘‘

‘‘Mlijeko, kruh, brašno, kava, meso, svi proizvodi su skočili za minimalno 3 kune, a što je najgore, ne možemo predvidjeti kada će poskupljenje stati, jer cijene samo rastu.‘‘

“Mješalica cementa, kamion nešto što je prije koštalo 400 do 450 kuna, sada košta i do 700 kuna”, kažu nam građani.

Ono što građani već neko vrijeme osjete na svom džepu, potvrdio je ovoga tjedna i Državni zavod za statistiku – godišnja stopa inflacije u prosincu prošle godine iznosila je 5,5 posto i najviša je od listopada 2008. godine. Pritom treba naglasiti da je inflacija na godišnjoj razini rasla 2,6 posto, a najviše su rasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, pokućstva, opreme za kuću te dobara i usluga, a najmanje cijene odjeće, obuće, stanovanja i komunalija.

Što nas čeka u narednom razdoblju, teško je predvidjeti, kaže za Media servis ekonomist Nezavisnih sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Krofin.

‘‘S ovom godinom završili smo sa 2,6%, to je posljedica dobrim djelom i činjenica da u prvom djelu godine nismo imali inflacije, sa oporavkom sa drugim kvartalom cijene su se počele dizati, hoće li ovo stati u prvom kvartalu ove godine, kako se svi nadamo, što bi bilo idealno ili neće, pa će se ubrzavati i dalje kroz godinu, jako je teško reći‘‘.

Upozorava da teret inflacije nije ravnomjerno raspoređen te da rast cijena i usluga ovisiti o rastu cijena energenata, goriva, ali i normalizaciji dobavnih pravaca.

‘‘Inflacija sigurno najviše pogađa članove i građane s najnižim primanjima, i ako će se taj trend nastaviti i ove godine, odnosno inflacija ubrzati ove godine, Vlada će trebati raditi još neke dodatne mjere, pozitvno je što su povećali minimalnu plaću, ali to neće biti dovoljno, trebat će nešto napraviti sa cijenom energije, trebat će pomoći građanima dodatno sa najnižim primanjima, umirovljenicima, bilo vaučerima, za energetsko siromaštvo spuštanjem cijena PDV-a za energente‘‘.

Čim je najavljeno veliko poskupljenje energenata vladajući su odmah poručili da neće sjediti prekriženih ruku, ponovili su to i ovoga tjedna baš kada je Hrvatska zabilježila rekordno visoke cijene goriva, kao nikada do sada – gotovo 11 i pol kuna.

“Država prati situaciju s cijenom goriva, a moguće je i njihovo ponovno zamrzavanje. Pratimo rast cijena energenata i imat ćemo spremne mjere koje će ublažiti udar na standard građana”, ponavljali su cijeli tjedan premijer Plenković i ministar Ćorić.

‘‘Sve je na stolu, ima više alata, vode se intenzivne konzultacije među resorima, među svim stručnjacima, kada dođe trenutak paketa napravit ćemo sve što treba‘‘, poručuje premijer Plenković.

‘‘Ono što ohrabruje jest činjenica da na referentnim platformama naredni tjedni, mjeseci bi trebali donijeti stagnaciju odnosno smanjenje cijena, u ravnoteži na jednoj nižoj razini, međutim ukoliko dođe do daljnje eskalacije, onda su sve opcije otvorene‘‘, dodaje ministar Marić.

Sindikati su se odmah digli na zadnje noge i zatražili povećanje plaća u državnim i javnim službama, no sluha kod njihovog poslodavca, odnosno države za sada nije bilo.

I dok jedni smatraju da se povećanjem plaća ukupno može smanjiti udar inflacije na standard građana, drugi tvrde da samo ta mjera nije dovoljna. Što donose mjeseci koji su pred nama, ostaje tek za vidjeti. Na potezu su oni kojima su građani dali svoje povjerenje na izborima.