TEŠKO DO KROVA NAD GLAVOM: Zbog cijena pada prodaja stanova, silno raste najam koji nije jeftin

Inflacija i rast cijena nekretnina dovode do brzog pada kreditne sposobnosti prosječnog građanina, čineći kupnju stana sve težom. Broj prodaja stanova smanjio se, dok broj najmova raste.

Gostujući na HRT-u Filip Brkan, vlasnik agencije za nekretnine Imperium immobiliare, ističe da je 2019. godine prosječan građanin mogao kupiti jedan kvadratni metar za jednu i pol plaću, dok danas za to treba gotovo dvije plaće.

Ove godine tržište najma doživjelo je eksploziju. Broj prodaja stanova smanjio se, dok broj najmova raste. Manje ljudi kupuje, a više ljudi iznajmljuje. Kada potražnja za najmom raste, raste i njegova cijena. Analitičari to pripisuju izostanku APN subvencioniranih stambenih kredita.

U 2023. godini, Hrvatska je zabilježila prosječnu cijenu od 2219 eura po kvadratu, što je do sada najviša cijena po kvadratu u povijesti Hrvatske. Ekonomski trendovi pokazuju da sve raste, ali je važna dinamika i brzina tog rasta. Brkan je uspoređivao omjer rasta plaća i cijena nekretnina prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Uzeo je 2019. godinu kao referentnu točku i otkrio da su plaće između 2019. i 2023. godine porasle za 36%, dok su cijene nekretnina porasle za 54%. To je nesrazmjeran rast koji ne prati jedno drugo.

Brkan je naglasio da odnos prosječne plaće i prosječne cijene kvadrata, nažalost, ne prati jedno drugo. Također je istaknuo da je 2019. godine građanin mogao kupiti jedan kvadratni metar za jednu i pol plaću, dok danas za to treba gotovo dvije plaće.

Prepoznaje se razlika. Tržište je naglo oživjelo zbog brojnih pokretača, što je dovelo do naglog skoka cijena. Ono što nam je osnovno i što nam treba je platežna moć koja može pratiti taj rast cijena, kaže Brkan.

Dodao je da je sve popularniji trend cimerstva, jer je mnogim mladim ljudima isplativije živjeti zajedno u najmu.

Kreditna sposobnost građana je u lošem stanju. Prema pokazateljima, veliki broj ljudi s prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj je kreditno nesposoban zbog pooštravanja uvjeta u bankama.

Uobičajeno je da se izdvaja jedna četvrtina ili jedna trećina plaće za otplatu kredita, ovisno o prihodima pojedinca. S prosječnom plaćom od 1255 eura, otprilike 380 eura ostaje za ratu kredita. To omogućava kupnju stana vrijednog oko 60-70 tisuća eura, što je danas teško postići.

Primjećuje se da ljudi danas ostavljaju 50-70% svoje plaće za stan. Ranije su ljudi mogli naći stan za 300, 400 eura i davati polovicu svoje plaće za stan.

Situacija je izazovna. Ako ne povećamo ponudu stambenog fonda u Hrvatskoj, ne možemo očekivati pad cijena. Trenutno imamo malu ponudu, ali veliku potražnju, posebno zbog građevinskih aktivnosti na tržištu i dolaska radne snage.

U Hrvatskoj je gotovo 100% stanova u privatnom vlasništvu. Ako dođe do subvencioniranja najma, mogao bi se dogoditi efekt sličan APN-u, tj. cijene bi mogle porasti. Stoga mjere trebaju biti dobro posložene. Politika koja donosi odluke treba konzultirati struku kako bi se utvrdilo kako bi određena mjera mogla utjecati na tržište.