TEME I DILEME: Jesu li prava Hrvata u Srbiji jednaka pravima Srba u Hrvatskoj?!
Bivši hrvatski veleposlanik Božo Kovačević, gostovao je na N1 televiziji i analizirao božićni prijem SNV-a na kojemu je bio prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić.
Podsjećamo kako su s prijema poslane poruke o izgradnji boljih odnosa između Srbije i Hrvatske. Na prijemu je bio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je istaknuo da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije.
“Vidi se pomak. I naš premijer i Dačić su izbjegavali koristiti neke formule, pokušali su na sadržajan način izreći ono o čemu razmišljaju. Premiejr je istaknuo razlike u pristupima između Srbije i Hrvatske, ali je istaknuo i pozitivna iskustva”, kazao je Kovačević za N1. “Naglasio je da je za razvoj daljnih odnosa nužno usuglasiti se o istini o prošlosti”, dodao je.
Kovačević ističe da je inicijativa krenula od predstavnika manjina koji se zauzimaju za unapređenje položaja manjina. “Čini mi se da ovi jučerašnji govori koji su bez ezuforije otvaraju mogućnost za napredak.”
“Mislim da postoji razlozi za umjereni optimizam. Kontakti su uspostavljeni i pretpostavljam da će to intenzivirati razgovore o otvorenim pitanjima”, dodaje bivši veleposlanik.
Iako je Tomislav Žigmanov postao miministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Srbiji, što je korak unaprijed, prava manjina u Hrvatskoj i Srbiji su različita. “Nisu jednaka (prava) i s hrvatske strane se inzistira na reciprocitetu, na tome da u Srbiji položaj hr manjine treba biti uređen onako kako je položaj srpske manjine uređen u Hrvatskoj. Treba imati na umu da europska konvencija o pravima manjina ne inzistira na reciprocitetu – ključno je da se manjinska prava poštuju i da bude zajamčena građanska ravnopravnost”, objašnjava bivši veleposlanik.
Kovačević naglašava da Žigmanov nije izabran u parlament kao predstavnik manjina, on je bio na zajedničkoj koalicijskoj listi. “Problem se, kad je riječ o Hrvatima u Srbiji, ticao i odnosa između pripadnika hrvatske manjine, tamo izborni zakon propisuje odrđeene uvjete koji se dosad nikad nisu stekli ponajprije zbog nesloge Hrvata, ali i državne poltiike promicanja interesa Bunjevaca”, dodaje Kovačević.
Komentirao je i položaj Srbije u regiji te što je to točno potrebno da bi se počelo raditi na normalizaciji susjednih država. “Sve dok političke elite u Srbiji, a pritom najprije mislim na predsjednika Vučića, ne budu odustale od ideologije srpskog svijet neće postojati realne osnove za uspostavu normalnih odnosa sa susjednim državama. Srbija je u većoj mjeri remetilački nego stabilizacijski faktor u regiji”, istaknuo je Kovačević.