SVJEDOČANSTVA POVIJESTI: Karl Marx – pet stvari u kojima je bio ispred svog vremena

Koliko je moderan bio Karl Marx? Izložba u Njemačkom povijesnom muzeju pokazuje kako je Marx postao jedan od najutjecajnijih mislioca 19. stoljeća – djelom koje se i danas čita.

1. Marx se oženio ravnopravnom partnericom

Bez nje, njegov rad ne bi bio moguć. Jenny Marx (1814-1881), rođena kao Johanna Bertha Julie Jenny von Westphalen, nije bila samo novinarka već i prva kritična čitateljica Marxovih djela. Ona je raspravljala s njim, kao i s publicistom i filozofom Friedrichom Engelsom i surađivala na „Manifestu komunističke partije“. U jedinoj sačuvanoj rukom pisanoj verziji Manifesta, prve redove je napisala ona.

Kao novinarka pisala je tekstove o Ožujskoj revoluciji u Njemačkoj i kritike Wilhelma Shakespearea za renomirani „Frankfurter Zeitung”. Osim toga, pregovarala je s izdavačima i govorila čitav niz stranih jezika – bolje nego njezin suprug. Što je bilo više nego povoljna činjenica s obzirom na to da je obitelj Marx najveći dio života morala živjeti u egzilu. Friedrich Engels je nju i njezinog supruga nazvao „vrlo nadarenim ljudima”. Nakon Jennyne smrti je rekao da će mu strašno nedostajati „njeni smjeli i mudri savjeti“, piše Deutsche Welle.

2. Marx je pomogao da osmosatno radno vrijeme postane stvarnost

1886. godine Karl Marx i Friedrich Engels su pomogli da uvođenje osmosatnog radnog vremena postane službeni zahtjev Međunarodnog saveza radnika. Već 1810-ih godina je Velšanin Robert Owen u Velikoj Britaniji navodno skovao slogan, koji se vidi na ovom džepnom satu na izložbi: „Raditi osam sati, spavati osam sati i osam sati slobodnog vremena i opuštanja”.

Međutim, osmosatni radni dan za stalno zaposlene u Velikoj Britaniji nikada nije zakonski propisan. U Kanadi je pak zakon uveden još 1899., u Francuskoj 1919.. a u SAD od 1938. Osmosatno radno vrijeme uvedeno je također i u Njemačkoj, prvi put 1918. Ali, zakon je od tada ponovo ublažen. U međuvremenu se u više europskih zemalja isprobava model šestosatnog radnog dana.

Foto: Pixabay.com

3. Marx je ikona modernog protestnog pokreta „Okupirajmo Wall Street”

17. septembra 2011. demonstranti su po motom „Okupirajmo Wall Street” zauzeli „Zuccotti park” u bankarskoj četvrti New Yorka. Prosvjedovali su protiv gospodarskog sustava u kojem mali postotak građana postaje sve bogatiji a velika većina sve siromašnija. Zahtijevali su da politika kontrolira bankarski i financijski sektor. Pokret se vrlo brzo raširio planetom. Oni su uzeli jedan Marxov portret i, uz upečatljiv slogan, „Jesam li vam rekao da sam u pravu” od njega napravili ikonu modernog doba.

Naročito od bankarske krize 2008., Marxovi spisi su ponovno dobili pozornost širom svijeta. On još uvijek važi za najvažnijeg kritičara kapitalizma. Njegova zaostavština je ambivalentna. Ekonomista Karla Marxa su više puta prisvajale socijalističke diktature, kako bi opravdale svoje nepravedne sustave. Kontroverzan je i njegov odnos prema Židovima. Njegovo djelo „O židovskom pitanju” (prvi put objavljeno 1844), korišteno je za antisemitsku propagandu. Na primjer i od Komunističke partije 1920-ih godina u Njemačkoj.

4. Marx je vršio istraživanja na najvišoj razini– i inspirira do danas

Rodna kuća Karla Marxa u Trieru – danas muzej (Foto: Pixabay.com)

Mnogi ekonomisti širom svijeta se i danas pozivaju na djela Karla Marxa. Tako je na primjer francuski ekonomista Thomas Piketty 2013. objavio knjigu „Kapital u 21. stoljeću“ direktno se pozivajući na Marxovu opsežnu studiju „Kapital” (1867).

Oslanjajući se na Marxove analize Piketty dolazi do zaključka, da od sredine 20. stoljeća u industrijskim nacijama nekolicina ljudi posjeduje sve više bogatstva. Ovaj porast nejednakosti je svojstven kapitalizmu, kaže još Piketty naglašavajući da to ugrožava demokraciju. Njegova knjiga izazvala je širom svijeta rasprave o budućnosti kapitalizma.

Prvo izdanje „Kapitala” iz Marxove zaostavštine s rukom pisanim bilješkama je od 2013. dio UNESCO-ovog međunarodnog programa „Pamćenje svijeta“. UNESCO je tako reagirao na zajednički prijedlog vlada Nizozemske i Njemačke.

5. Marx je bio građanin svijeta

Marx je utjecao na političke rasprave u mnogim zemljama: Francuskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Indiji ili Rusiji. U nekima od njih je i živio. Više puta je protjerivan zbog nemira u zemlji. Pionir „Proleterske revolucije” je gotovo čitav svoj život proveo kao apatrid u egzilu. Nakon vjenčanja s Jenny je otišao u Pariz. Tamo je počeo surađivati s Friedrichom Engelsom, sinom imućnog tvorničara.

Kada je pruska vlada zahtijevala njegovo protjerivanje, Jenny i Karl Marx su otišli u Bruxelles a za njima je krenuo i Friedrich Engels. U Bruxellesu su počeli s radom na programskom spisu iz kojeg je zapravo nastao Komunistički manifest. On završava danas širom svijeta poznatim sloganom: „Proleteri svih zemalja ujedinite se!“ Ali, onda je obitelj Marx protjerana i iz Belgije i konačno 1849. nalazi utočište u Londonu. U Londonu su Jenny i Karl Marx živjeli do smrti. Jenny je umrla 2. prosinca 1881. a Karl Marx 14. ožujka 1883. godine. Nakon gotovo 200 godina od njegove smrti njegova djela se prodaju bolje nego što je dugo vremena bio slučaj.

Izložba „Karl Marx i kapitalizam“ u Njemačkom povijesnom muzeju u Berlinu otvorena je 10. veljače 2022. i traje do 21. kolovoza 2022.