SVIJET JE UZDRMAN: Europa se naoružava, Hrvatska spremna za vojni rok

Europa se probudila nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio moguće povlačenje vojne pomoći. Bez američke zaštite europska je sigurnost dovedena u pitanje pa je tako krenula utkra za naoružavanje. Kako u svemu tome stoji Hrvatska i je li sve spremno za obvezni vojni rok?

Izvor: Media servis

Povlačenje iz Pariškog klimatskog sporazuma, svojatanje Grenlanda i Panamskog kanala, povećanje carina. Brojnim je potezima američki predsjednik Donald Trump uzburkao geopolitičku situaciju. No, malo je koja Trumpova uredba uznemirila Europu kao najava o mogućem povlačenju vojne pomoći i trupa.

“Rekao sam: ako nećete plaćati račune, nećemo vas braniti.”

Europska sigurnost dovedena je u pitanje zbog čega nakon godina stagnacije ponovno kreće naoružavanje. Obznanila je to šefica Europske komisije Ursula von der Leyen.

“800 milijardi eura za obranu. Ovo je povijesno. To može biti temelj europske obrambene industrije.”

Utrka za naoružanje već je krenula. Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević za Media servis upozorava: “Usporedno s raspravom i sa svim akcijama na postizanju obrambenih sposobnosti Europe, treba intenzivirati diplomatske konakte sa svim stranama, pa i sa onima koje se smatraju neprijateljskima kako utrka u naoružanju ne bi dovela do rata nego kako bi dovela do odvraćanja.”I bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač kaže nam da je Europi potreban svojevrsni sigurnosni mehanizam:”…koji će jamčiti staiblnost, mir, suradnju među državama, među narodima.”

A kako po pitanju naoružanja i obrane stoji Hrvatska? Već smo dosegnuli ulaganja od 2% BDP-a, a cilj je u 2027. dostići 2,5% BDP-a. Imamo oko 15000 aktivnih vojnika, bespilotne letjelice Bayraktare, Rafalee, HIMARS-e, pregovara se o tenkovima Leopard. Kovač podsjeća:

“Hrvatska se mora dodatno vojno osposobiti, tu nema nikakve sumnje. Znamo da postoji plan da se ponono uvede vojni rok, to je nužno i to će Hrvatska učiniti.”

Upravo o temeljnom vojnom osposobljavanu govorio je danas ministar obrane Ivan Anušić. Sve je, kaže, spremno.

“Prvi ročnici bi trebali doći, ako bude sve u rokovima kako je dogovoreno i kako se planira i kroz saborsku proceduru, početkom devetog ili desetog mjeseca. Nadamo se da će biti sve gotovo što se tiče usjavanja zakona i svih zakonskih regula koje moramo imati da bismo uopće mogli sve to promjenjivati, gotovi do 15. 7.”

Dovršena je, potvrđuje, koordinacija ministarstava oko Izmjena Zakona o obrani kojim će se regulirati vojni rok. Izmjene bi se kroz iduća dva tjedna trebale pojaviti i na stolu predsjednika Republike koji se onda mora usuglasiti s premijerom.

“4. milijuna eura po jednoj generaciji, a ukupno će ih biti pet u cijeloj godini. Znači, govorimo o nekakvih dvadeset milijuna eura ukupnog troška na godišnjoj razini za temeljno vojno osposobljavanje.”

Dio saborskih zastupnika oko vojnog roka se slaže. Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, SDP-ov Ranko Ostojić:

“SDP nije protivio vojnoj obuci s time da o modalitetima nismo imali priliku vidjeti, pa ih ne bih htio ni komentirati. Po meni bi bilo jako dobro i važno da se takvo nešto napravi.”

I Damir Biloglav iz stranke Dom i Nacionalno okupljanje tvrdi: “Naš stav je inače da je Hrvatska i ranije trebala imati obvezan vojni rok. Svi mi stariji koji smo prošli Domovinski rat vrlo dobro znamo koliko je istinita ona poslovica da znoj štedi krv.”

Pa u to ime i Marijan Pavliček iz Hrvatskih suvernista poziva na suradnju predsjednika i premijera.

“Na njima je da pokušaju sada nakon ovog početka drugog mandata predsjednika Milanovića sjesti i razgovarati. Ne moraju oni sebe voliti, ali funkciju koju obnašaju moraju poštivati prvenstveno zbog odgovornosti prema narodu i državi.”

Jedna od najvećih prekretnica u povijesti poziva na hladne glave.