SVIJET I UMJETNA INTELIGENCIJA: EU u šest godina u AI uloži 10 mlrd. eura, SAD toliko uloži u godinu

Europska unija dobiva prvi zakon o umjetnoj inteligenciji. Što se njime regulira, što to znači za građane, tvrtke, sigurnost, koje su kazne za one koji se neće držati tog zakona u Studiju 4 HRT-a je otkrio zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, potpredsjednik Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača EU parlamenta.

Umjetna inteligencija ulazi u svakodnevni život. S obzirom na njenu učinkovitost, EU ju je odlučila regulirati zakonom.

– Zakon uvijek kasni za razvojem tehnologije, ne možete sve predvidjeti, ali se pokazalo koliko je umjetna inteligencija sveprisutna, u funkcioniranju javnih usluga, u gospodarstvu, najnoviji primjer su chatbotovi. To je nešto što se itekako koristi i zato je važno da se regulira. S jedne strane kako bi se omogućio razvoj, a s druge strane radi istraživanja, kako bi se razvio novi sustav umjetne inteligencije, što je važno na globalnom tržištu jer postoji velika konkurencija, ali i da bi se spriječile zloupotrebe sustava, rekao je za HRT Tomislav Sokol, potpredsjednik Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača EU parlamenta.

Donošenje zakona trajalo je dugo, no usuglašavanje je jako dugo trajalo, a konačno odobrenje se čeka na plenarnoj sjednici.

– Jako dugo je trajalo usuglašavanje jer je prvo trebalo usuglasiti između političkih grupacija u parlamentu, gdje su postojale velike razlike, što dopustiti i na koji način, a s druge strane i s državama članicama i s vijećem, gdje je postignut politički dogovor i sada se čeka još konačna potvrda na plenarnoj sjednici, dodaje Sokol.

Iako je EU jedna od vodećih u razvoju umjetne inteligencije, cijena koju je uložila u šest godina u to područje nije ni u pola investicijama i ulaganjima SAD-a u jednoj godini , koja su ekvivalentna ulaganjima Europske unije u svih šest.

– EU je jedna od vodećih dijelova svijeta u razvoju umjetne inteligencije, ali još uvijek manje ulaže nego SAD. Mi smo od 2014. do 2020. uložili oko 10 milijardi eura na razini Europe u razvoj umjetne inteligencije, dok je SAD toliko uložio na razini jedne godine. Ulaganje se povećalo u zadnje tri godine na razini Europe, ali još uvijek nije dovoljno u konkurenciji s drugim državama, kao što će se sustav masovnog prepoznavanja primjerice koristiti u Kini, je nešto što je u Europi neće biti dopušteno, stoga moramo očuvati naše vrijednosti, nastavlja Sokol.

“Važno je osposobiti ljude koji će koristiti te sustave”

Razvoj umjetne inteligencije je u nekih sferama rizičan, no ipak neće ostati u potpunosti zabranjen, već ograničen.

– Novost je da se sustav umjetne inteligencije dijeli u četiri kategorije: prva kategorija je ona gdje je nedopustiv rizik, kao što je sustav masovnog prepoznavanja, zatim imamo sustave visokog rizika, kao što je daljinsko upravljanje prometom, imamo i sustav korištenja umjetne inteligencije u zdravstvu, kao i u obrazovnom sustavu te korištenje umjetne inteligencije za ocjenu nečije kreditne sposobnosti. U tim slučajevima nije zabranjeno korištenje umjetne inteligencije, ali će biti jasno pod kojim uvjetima se može koristiti, zatim imamo sustav ograničenog rizika, to su chatbotovi kod kojih je manji rizik, kao i ostali sustavi minimalnog rizika gdje nema nikakvih posebnih ograničenja, priča Sokol.

Ističe kako će uvijek morati postojati ljudski nadzor te kako će se morati postići ravnoteža između društveno poželjnih svrha i sprječavanja mogućnosti zlouporaba.

Osim transparentnosti, naglašava kako je jako važno osposobiti ljude koji će koristiti te sustave.

– Najviše je prijepora bilo oko korištenja sustava daljinskog biometrijskog prepoznavanja. Mi smo svuda gdje se krećemo snimani kamerama. Stoga je jako puno i tih sustava koji se mogu koristiti za masovno prepoznavanje i to su stvari koje su neprihvatljive. U zemljama totalitarnog režima koristi se za nadziranje društva i kulture. Međutim, postoje situacije kada takvi sustavi prepoznavanja mogu biti korisni u tri slučaja: sprječavanje terorističkih napada, otkrivanje kaznenih djela progona i pronalaženje nestalih osoba. Važno je da društvena korist nadilazi rizike od njihove zloupotrebe, zaključuje Sokol.