ŠVERC U SLUŽBI ZDRAVLJA: Lijekovi su jeftiniji u BiH i Srbiji i do njih se može i bez recepta

Kada je u pitanju šverc lijekova, zaplijenjene količine na području u nadležnosti Područnog carinskog ureda Osijek, koji kontrolira pet slavonskih županija, su veće nego u ostatku Hrvatske.

Podaci govore da je od 1. siječnja do 31. prosinca prošle godine ukupno zaplijenjeno 19.380 komada tableta – 14.690 komada lijekova koji sadrže drogu te 4.690 raznih tableta koje sadrže aktivne tvari koje se nalaze na listi tvari zabranjenih u sportu. Na području Područnog carinskog ureda Osijek, u spomenutom razdoblju, ukupno je zaplijenjeno 13.738 raznih lijekova, a prema vrsti to su: tablete koje sadrže aktivne tvari zabranjene u sportu (Danabol DS, Di-anabol 10, Oxan SB, Stanzol, Oxyton 50, T-bolic 10, Klenbuterol, Pregnyil 1500), te lijekovi koji sadrže drogu (Misar, Flormidal, Xanax, Diazepam, Apaurin, Bromazepam, Lorazepam, Lexaurin, Lekotam), doznaje iz Carinske uprave Glas Slavonije.

U prva tri mjeseca ove godine, u cijeloj je Hrvatskoj zaplijenjeno 2.437 komada raznih lijekova koji sadrže drogu, dok je na području mjesne nadležnosti PCU Osijek, ponovno zaplijenjena većina, odnosno 2.088 komada raznih lijekova u istom razdoblju. Uglavnom su bile u pitanju tablete Diazepama i Helexa.

Građani često prelaze u susjednu Srbiju i Bosnu i Hercegovinu gdje su lijekovi višestruko jeftiniji, ali ih je mnogo lakše kupiti i bez recepta.

I to lijekove za smirenje, lijekove protiv bolova, antibiotike, ali i lijekove za potenciju. Većina lijekova za koje je potreban recept u Hrvatskoj, u Srbiji te Bosni i Hercegovini se kupuju bez recepta i po nižim cijenama. Čak i lijekovi koji se proizvode u Hrvatskoj – jeftiniji su u Srbiji.

Dok dio građana s namjerom uštede odlazi po lijekove u susjedne države, nekada pojedinci jednostavno ne razmišljaju o tome koliko uopće lijekova smiju prenijeti preko granice pa im lijekovi budu oduzeti, a oni dobiju prijave. Kako doznajemo iz Carinske uprave, unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela države proizvođača), i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika).

“Unos lijekova koji sadrže drogu za osobne potrebe putnika, moguć je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana uz posjedovanje medicinske dokumentacije iz koje proizlazi nužnost uzimanja odnosnoga lijeka (preslike recepta za lijek, prijepisa povijesti bolesti, ili ovjerene liječničke potvrde). Ako se radi o osobama koje su na supstitucijskoj terapiji bolesti ovisnosti, odnosno terapiji malignih bolesti, količina lijeka može biti za 15 dana osobne uporabe – upozoravaju iz Carine.

Iz Carinske uprave ističu da postoje iznimke, odnosno osobe s prebivalištem, odnosno boravištem u RH, koje putuju u države Shengenskoga prostora, smiju posjedovati lijek koji sadrži drogu u količini nužnoj za osobnu uporabu u trajanju do najviše 30 dana na temelju potvrde koju je na propisanom obrascu izdao ovlašteni liječnik (izabrani doktor medicine, ili doktor medicine specijalist).

“Posjedovanje lijeka koji sadrži drogu, u količini većoj od dopuštene, ili bez odgovarajuće medicinske dokumentacije te neprijavljivanje lijeka, predstavlja prekršaj, a lijek se privremeno zadržava pod carinskim nadzorom do okončanja prekršajnog postupka pri Prekršajnom sudu, upozoravaju iz Carine. Kazne koje su predviđene u Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga, za one koji se ne pridržavaju navedenih pravila, iznose od 1.000 do 10.000 kuna.