SVE JE VIŠE NASILJA NAD ŽENAMA: U ovoj godini ubijeno ih je već 16 – brutalizacija raste

Uoči obilježavanja globalne kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”, u Saboru je održan okrugli stol kako bi se raspravljalo o pitanju sankcioniranja nasilja nad ženama, kao i razgraničenju prekršajnih i kaznenih sankcija.

Izvor: Media servis

Organizatorica, potpredsjednica Hrvatskog sabora, SDP-ova Sabina Glasovac istaknula je kako su ženska prava prije svega ljudska prava te da ih se tako treba i tretirati. Neosporno je kaže da se u Hrvatskoj posljednjih godina zakonodavni okvir unaprijedio, što ističe pokazuje želju da shvatimo koliko je problem nasilja nad ženama u Hrvatskoj ozbiljan i koliko ugrožava društvo.

“Međutim ono što je također činjenica je da u Republici Hrvatskoj nikada nije rađena sustavna analiza o sankcioniranju nasilja nad ženama i da prije svega ne postoje relevantni podaci, a ako nemamo relevantne podatke, onda je vrlo teško kvalitetno intervenirati i u zakonsku regulativu, a onda samim time i vidjeti gdje zapravo se nalazi taj jaz između onoga što piše na papiru u zakonu i onoga što se primjenjuje u praksi.”

Suorganizatorica okruglog stola Sanja Juras iz Ženske mreže hrvatske kaže da je jedan od strateških ciljeva Mreže zagovaranje za strože sankcionirane nasilja nad ženama, odnosno za premještanje nasilja nad ženama u kazneno-pravnu sferu.

“Jer smatramo da se radi o velikoj društvenoj opasnosti, smatramo da je potrebno na strožiji način pristupiti sankcioniranju nasilja nad ženama i prepoznati ga zapravo kao jedan ozbiljan društveni problem.”

Mreža je nedavno organizirala i istraživanje u suradnji s Europskom ženskom mrežom, u sklopu kojega je provedena anketa s civilnim organizacijama koje rade sa žrtvama nasilja, kao i fokus grupe s ciljem međuresorne suradnje.

Izvršna direktorica Centra za ženske studije Dorotea Šušak kaže da prvi rezultati istraživanja pokazuju da postoji izrazit manjak umreženosti i međuresorne suradnje. “Ono što nam između ostalog govore rezultati je to da naš pristup nasilju nad ženama i dalje nije sveobuhvatan, nije strateški u dostatnoj mjeri i zbog toga naš zahtjev za s jedne strane strateškim pristupom, nacionalnom strategijom protiv svih oblika nasilja nad ženama, ali i za osnivanjem radne skupine pri Ministarstvu pravosuđa kako bismo problematiku zakonodavnog sankcioniranja, ali onda posljedičnoj prevencije tretirali obuhvatnije i slojevitije što očigledno u trenutnom sustavu nedostaje.”

“2023. godina obilježila nam je da imamo prvi put više kaznenih djela nasilja u obitelji u odnosu na prekršajna djela nasilja u obitelji”, istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i dodala kako to pokazuje da smo zakazali po pitanju prevenciji te da dolazi do brutalizacije nasilja.

Nadalje kaže kako analiza slučajeva pokazuje da nema dovoljno senzibiliteta i prepoznavanja različitih oblika rodno-uvjetovanog nasilja. “Što nam se događa s brutalizacijom nasilja u odnosu na ove brojke je da 2023. godine smo imali devet ubijenih žena. Pet ih je bilo ubijeno od bliskih muških osoba, dakle partnera i taj podatak više od 50% partnerskog ubojstva je nešto što izlazi izvan uobičajene statistike i standarda Europske unije i Ujedinjenih naroda. Ove godine, dakle mi smo sada na nekakvoj polovici 11. mjeseca, imamo ubijeno 16 žena.”

Okruglom stolu su prisustvovali i predstavnici Ministarstva pravosuđa i Ministarstva socijalnog rada, dok se iz MUP-a nije nitko odazvao. Predstavnik Ministarstva pravosuđa, državni tajnik Ivan Crnčec kaže da je Ministarstvo intenzivno radilo posljednjih godina na jačanju borbe protiv nasilja nad ženama i kontinuirano povećavali i kaznene i prekršajne sankcije.

“Još tamo 2020. širili smo i samu definiciju nasilja u obitelji, promijenili smo u opći koncept silovanja, širili smo bliske osobe, dodali smo bivše ili sadašnje intimne partnere, uvodili smo osvetničku pornografiju, deep fake pornografiju, puno se radilo, a mislim da je kruna sve te legislativne aktivnosti bila zapravo ovaj paket zakona koji je donesen koji je stupio na snagu u travnju ove godine, gdje smo imali ja bih rekao jednu radnu skupinu bez presedana.”

“Čestitke kolegi Crnčecu, ali dok žene govore ženama na ovim okruglim stolovima neće doći do promjene”, istaknula je Maja Munivrana s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dotaknula se Munivrana i sankcija te kaže da su u 2022. 62% svih sankcija u prekršajnom postupku bile novčane, dok je 2023. taj postotak bio i veći.

“Osim toga ta sankcija naravno pogađa sve članove obitelji, ne samo počinitelja i zato one upravo u slučaju obiteljskog nasilja nisu u mnogim barem, možda ne uvijek, ali u mnogim predmetima sigurno nisu prikladne, a ono što mene više još zabrinjava jesu zaštitne mjere, pogotovo psihosocijalni tretman. Predloženo je preko 5000 zaštitnih mjera, naravno policiji je najlakše i predložiti tu mjeru, pitanje tko će sve te mjere provesti, ali svaka treća mjera je odobrena otprilike, a od toga svega 246 mjera u 2022., odnosno 279 mjera u 2023. psihosocijalnog tretmana.”

Koordinatorica udruge „HERA“ Križevci Marina Švaljeg Jožić ističe da primjena zakona u praksi ne funkcionira te da je veliki problem i nedostatak senzibilziranosti sustava za ženu žrtvu obiteljskog nasilja.

“Pravo na život bez nasilja temeljno je ljudsko pravo, zbog čega je apsurdno da se nasilje u obitelji tretira kao kazneni prekršaj”, istaknula je predstavnica udruge SOS Rijeka Sandra Turkanović. Često se događa, nastavlja, da se u prekršajnom postupku počinitelji kažnjavaju novčanim kaznama, što je sporno iz više razloga.

“Zato što na neki način se počinitelju zapravo daje zeleno svjetlo da može nastaviti s tim ponašanjem, žrtvi se pak šalje poruka da nije zaštićena i ne samo to, nego joj se takvim mizernim kaznama, znači novčanim ili nekakvim 15-dnevnim kaznama zatvora koje su u pravilu najčešće i uvjetne, zapravo se šalje poruka da ne može vjerovati pravosudnom sustavu i pitanje je hoće li sljedeći put uopće prijaviti nasilje kada se ono dogodi. Zato imamo one tamne brojke neprijavljenog nasilja.”

U Europskoj je uniji, u lipnju ove godine stupila na snagu Direktiva 2024/1385, posvećena borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, rekla je gostujući na okruglom stolu viša savjetnica za politiku iz Europskog ženskog lobija Irene Rosales.

“Želimo vidjeti ambicioznu provedbu i učinkovitu provedbu Direktive i to treba učiniti zajedno s odredbama Istanbulske konvencije”, istaknula je.

“I države članice također trebaju uzeti u obzir trenutne preporuke GREVIO-ja. Moramo osigurati da su ženske organizacije dio procesa za provedbu, one trebaju biti sastavni dio, njih treba konzultirati i njihove potrebe se moraju uzeti u obzir, a mi također pozivamo na učinkovite načine financiranja ženskih organizacija, sve aspekte i obveze Istanbulske konvencije.”

 

I recimo još kako je kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama odabran datum 25. studeni, u znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. A to je ujedno i dan kada započinje globalna kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama“.