SVE JE VIŠE ALERGIČARA: Otkrivamo zašto je tako i kako se zaštititi
Sezona alergija u punom je jeku, unatoč vremenu koje nije tipično za proljeće. Sve je više alergičara, ali i simptoma s kojima se muče. Istražili smo kako prepoznati alergiju i kako na najbolji način prevenirati simptome te si na taj način olakšati život.
Izvor: Media servis
Prašina, dlake kućnih ljubimaca, perje, breza, ambrozija… Dugačak je popis stvari s kojima je Hrvoje gotovo dva desetljeća vodio alergijsku borbu. Prve probleme s alergijama uočio je s 20 godina, a glavni simptomi koje je imao bili su kihanje, suhi kašalj i šmrcanje.
“Nekoliko godina sam pio tablete za ublažavanje simptoma i koristio sprej za nos na bazi morske vode. Situacija se smirila kada sam prestao piti tablete i poradio na jačanju imunološkog sustava uzimanjem vitamina. Danas imam psa i ne smeta mi niti perje niti prašina. Na zadnjem testiranju jedini alergen na koji je tijelo reagiralo, ali minimalno, bila je ambrozija.”
Stres i loša prehrana glavni su uzrok sve većeg broja alergičara, smatra Hrvoje. Iste simptome kao i on, posljednjih nekoliko godina, primijetila je i Martina koja je za Media servis rekla da sve više osoba u njezinoj okolini ima jednak problem.
“Pretpostavljam da ulogu u tome imaju klimatske promjene i činjenica da se i sam peludni kalendar mijenja s vremenom, odnosno da više različitih biljaka cvate u isto vrijeme što izaziva jake reakcije kod ljudi. Čak i oni koji nisu bili alergični počinju osjećati simptome alergija.”
Postojeće i očekivane klimatske promjene samo su jedan od razloga zašto je sve više osoba koji muku muče s alergijama, za Media servis je rekla Matijana Jergović, epidemiologinja i specijalistica zdravstvene ekologije s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
“Invazivne vrste se lakše šire i sve je veći udio stanovništva izložen invazivnim biljnim vrstama. Osim toga, postoje križne reakcije. Dakle, veći broj invazivnih vrsta kojima smo izloženi u većoj količini izaziva snažniju reakciju organizma jer se širi razdoblje u kojem su prisutne alergene biljne vrste kroz cijelu godinu. Broj dva – sve više stanovništva živi u urbanim sredinama. Urbana populacija je posebno osjetljiva jer ima tu multiplu izloženost različitim okolišnim čimbenicima i iz zraka, i iz vode, i iz tla, a onda i iz križnih reakcija iz hrane.”
Pravovremena dijagnostika i obraćanje liječniku te praćenje simptoma najbitniji su kod prevencije alergijskih reakcija, objasnila je Jergović. Što je još, osim konzumiranja lijekova, bitno kod prevencije?
“Broj jedan – prehrana i tjelesna aktivnost, a broj dva prilagodba životnih i profesionalnih navika. Ako pratimo razinu alergoalergena, onda ćemo se na neki inačin zaštititi u vrijeme visoke razine alergene peludi na koje smo alergični. Možemo koristiti osobna zaštitna sredstva poput maski i sunčanih naočala. Pojačana higijena u životnom i radnom prostoru je isto jedna od snažnih metoda prevencije.”
Jergović je istaknula da su osim kihanja i kašljanja, iritacije sluznice očiju i nosa te problema s disanjem, simptomi alergija i iritacija kože te probavni simptomi.
“Kada ste alergični na brezu i konzumirate mrkvu, celer ili jabuku, možete imati pogoršane i probavne i dišne simptome. Što se događa? Alergena pelud ne stvara samo akutne simptome, ona ima i kronične, odgođene simptome pa su to nekakvi patofiziološki procesi koji se javljaju, poput utjecaja na DNA, metilaciju, na iskazivanje proteina, na pogoršanje plućne funkcije, djeluje na upalne i stanične procese vezano uz imunost.”
Izloženost na određene alergene, kao što su drvenaste vrste, trave i korovi traje gotovo cijele godine pa možemo reći da je iz sezone alergija izuzet studeni i prosinac. Unatoč lošijem vremenu, proljetne alergije nisu nas zaobišle. Razinu alergene peludi građani mogu pratiti tijekom cijene godine na alergokalendarima, ali i preko mobilnih aplikacija.