SUPER PANDEMIJA: Može li se čovjek zaraziti dobrotom?
Nisu bili suvremenici, a nisu djelovali ni na sličnim područjima života, a misli su im silno bliske kada je riječ o dobroti. “Dobro je svrha svakog postojanja i svakog kretanja”, reče starogrčki filozof i prirodoslovac Aristotel, dok je borac za ljudska prava, američki političar Martin Luther King, pak, tvrdio: “Uvijek je dobro vrijeme da bi se činilo dobro”.
Piše: Milivoj Pašiček
A da je stvarno baš uvijek dobro vrijeme, govore najnovija istraživanja agencije Travelodge kako se i u teška vremena pandemije i koronakrize većina ljudi pokazuje u dobrom svjetlu da se, kako su ustvrdili, i dobrota širi kao zaraza. Dokazano je da su ljudi u prošloj godini bili bolji i srdačniji, trudili su se održavati redovite kontakte s rodbinom i prijateljima, a pomagali su u raznim situacijama, češće i više.
Od 2000 ispitanika čak ih je dvije trećine reklo da imaju češće kontakte s nepoznatim ljudima negoli prije, i vjeruju kako su nasumična dobra djela zarazna. Oni koji znaju o čemu je riječ kažu kako je dobrota kvaliteta ljudskog srca, koje su u vrijeme individualizma i stalne brige za sebe mnogi zatvorili, ali ga ipak otvaraju kada je najteže. Zanimljivo je kako su znanstvenici srodnih područja pokušali odgonetnuti tajnu dobrote i odgovoriti na pitanje što je zapravo filozofija dobrote.
Ali do istoznačnih odgovora nisu došli. No, imamo zato odgovore na pitanja zašto ljudi jesu ili nisu dobri, što potiče dobrotu, i kako to da je dobrota prijelazna. Znanstvenici su ustvrdili da je dobrota ideal ljudskosti, potiče osjećaj sreće i povjerenje, jača naš organizam, pa su dobri i zdraviji, radosniji, ne pate od stresa i mogu se pohvaliti kako zato što su dobri imaju mnogo više empatije.
BITI DOBAR MOŽE SE I NAUČITI
Psiholozi upozoravaju kako se dobro kod mnogih ljudi sakrilo u tom našem užurbanom, individualističkom svijetu u kojem mnogi gaze i ruše sve pred sobom ne uvijek zato što su zli, nego ih je život navikao da jure za boljim životom, za karijerom, za bogatstvom i moći. A na takvom putu naravno da ne može biti neke topline, empatije, suosjećajnosti, zajedništva. Pa tu dolazimo do riječi književnika Meše Selimovića, koji reče: “Lakše je nagovoriti ljude na zlo i mržnju, nego na dobro i ljubav. Zlo je privlačno, i bliže je ljudskoj prirodi. Za dobro i ljubav treba izrasti, treba se pomučiti”.
I ne čudi stoga što je istraživanje Sveučilišta u Wisconsinu pokazalo da i ako niste naviknuti da budete dobri i ljubazni, to se može i naučiti. Vlastiti je um moguće istrenirati da bude dobar i ljubazan. Znači, energiju dobrote koja je u nama valja probuditi. A koristi dobrote su, kaže struka, višestruke, a ponajprije dobrota nas čini ljudima. Empatičnim se ponašanjem povećavaju samopouzdanje i samopoštovanje. Tako je istraživanje na engleskom Sveučilištu u Sussexu utvrdilo da osobe koje čine mala dobra djela pokazuju povećanje samopoštovanja za 31 posto.
VEĆI JE I OSJEĆAJ SREĆE
U Ujedinjenom Kraljevstvu istraživači su otkrili da činjenje dobrih djela može prouzročiti osjećaj sreće za samo tri dana. Znanstvenici su otkrili da su oni koji su činili razna dobra djela kroz cijeli tjedan pokazali veće povećanje osjećaja sreće od onih koji su stalno ponavljali istu aktivnost. Sve ono od čega se osjećamo dobro preplavi naš organizam i proizvede osjećaj zadovoljstva. Istraživanja su pokazala i da kada čovjek stavi dobrobit drugih ispred vlastite, ne očekujući ništa zauzvrat, što nazivamo altruizmom, osjetno stimulira centre za nagrađivanje u mozgu. I osjećamo se bolje.
Više je istraživanja pokazalo da su ljudi koji čine dobro fizički zdraviji, imaju bolje mentalno zdravlje i duže žive. Ono što je posebice znakovito, dobrota čak dva puta bolje štiti cjelokupno zdravlje nego što to čine neki lijekovi i dokazano smanjuje rizik gubitka umnih sposobnosti. Dobrota snižava razinu stresa i krvni tlak, što se pozitivno reflektira na pravilan rad tijela. Naše se zdravlje popravlja čak i ako samo gledamo nečiju dobrotu i dobra djela. Tada se stvara oksitocin, poznat i kao “hormon ljubavi”, koji smanjuje krvni tlak i poboljšava rad srca.
Oksitocin zapravo oslobađa drugu kemikaliju koja proširuje krvne žile i smanjuje krvni tlak. A stvaranje oksitocina pomaže poboljšanju mentalnog zdravlja, pa tako raste samopouzdanje i u čovjeku raste optimizam. Dobrota stimulira proizvodnju serotonina, kemikalije koja izaziva pozitivne osjećaje, pa se čovjek osjeća bolje i mirnije. Smanjuju se nervoza, stres i depresija.
DOBROTA SMANJUJE BOL
Studije kažu kako osobe koje su stalno dobre i pokazuju tu dobrotu prema drugima imaju 23 posto manje kortizola, hormona koji izaziva stres. I što je posebno važno – sporije stare. Jedno je britansko istraživanje među anksioznim ljudima pokazalo da se i tjeskoba smanjuje kada je čovjek ljubazniji prema drugima. Dobrim se djelima u tijelu oslobađa endorphin, pa kod ljudi dolazi i do smanjenja boli.
Studija je tako pokazala da su oni koji su rekli da bi donirali novac siročadi bili manje osjetljivi na električni šok od onih koji ne bi dali novac. A što su ispitanici više vjerovali da će njihove donacije biti od pomoći, manje su osjećali bol. Znanstvenici su pojasnili da dijelovi mozga koji reagiraju na bol postaju neaktivni odmah nakon iskustva davanja.
Srećom, ljudi su biološki ipak programirani za dobrotu, pa i kad ne mogu na tom tragu ispuniti očekivanja neka se prisjete one Ante Starčevića: “Kada se ne može činiti dobro, dosta je da se ne čini zlo