STUDIJA VISA EUROPE: Siva ekonomija u Hrvatskoj teška 21 milijardu eura – 30,5 posto BDP-a!

Na zajedničkom sastanku triju saborskih odbora – Odbora za gospodarstvo, Odbora za financije i državni proračun te Odbora za turizam – predstavljeni su rezultati najrecentnije studije tvrtke Visa Europe o sivoj ekonomiji u Hrvatskoj uključujući usporedbu s drugim zemljama članicama EU.

Priopćenje u cijelosti prenosimo u nastavku:

Studija, naručena s ciljem podizanja svijesti o sivoj ekonomiji i ulozi digitalnih plaćanja u borbi protiv sive ekonomije, provedena je u suradnji s jednim od vodećih stručnjaka za sivu ekonomiju prof. dr. Friedrichom Schneiderom te globalnom konzultantskom tvrtkom za strateško upravljanje i kartična plaćanja Kearney. U ime tvrtke Visa Europe, rezultate studije predstavili su direktorica za Hrvatsku Renata Vujasinović te direktor za odnose s vladom za CEE regiju Konrad Slusarczyk.

– U Hrvatskoj je obujam sive ekonomije 2022. procijenjen na 21 milijardu eura odnosno 30,5 posto BDP-a, dok je prosjek EU-28 gotovo upola niži – 17,9 posto. Po pitanju penetracije sive ekonomije, Hrvatska time zauzima 27. mjesto, izvijestila je Vujasinović. Pokretačima sive ekonomije u Hrvatskoj smatraju se visoka zastupljenost gotovinskog plaćanja, visoka stopa PDV-a i niska razina povjerenja u državne institucije. Udio gotovinskih plaćanja u Hrvatskoj iznosi čak 64 posto, dok EU prosjek iznosi 42 posto. Regulatorni rizik obavljanja neformalnih aktivnosti nizak je, na što ukazuje velik broj prekršaja unutar sustava fiskalizacije (53 posto).

Prema indeksu učinkovitosti javne uprave (Svjetska banka, 1996. – 2021., EU-28) se „grižnja savjesti“ u smislu osviještenosti i odgovornosti građana procjenjuje vrlo niskom, što je uvjetovano niskom razinom povjerenja u državne institucije. Najveća penetracija sive ekonomije (>50 posto) zabilježena je u sektorima poljoprivrede, rekreacije i zabave, smještaja i hrane te prerađivačke ekonomije, dok su ključni sektori koji doprinose sivoj ekonomiji prerađivačka industrija, trgovina, smještaj i djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te građevinarstvo koji zajedno čine više od 50 posto svih sektora. Prema tipu sektora je siva ekonomija najprisutnija u sektorima koji su ovisni o turizmu te radno intenzivni sektori – poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, prerađivačka industrija i građevinarstvo.

– Digitalna plaćanja doprinose smanjenju neformalnih aktivnosti, jer ograničavaju mogućnost neprijavljivanja i pružaju transparentan način provođenja transakcija. Hrvatska značajno zaostaje za drugim europskih zemljama u pogledu digitalnih plaćanja, za što je potrebno 50-postotno povećanje kako bi se dosegnuo prosjek EU-28, a 250-postotno povećanje za dostizanje nordijskih zemalja, Velike Britanije i zemalja Beneluksa, naveo je Slusarczyk i predstavio skup mjera koji bi Hrvatskoj mogao pomoći u smanjenju obujma sive ekonomije, pojasnivši kako su se predložene mjere pokazale uspješnima na drugim europskim tržištima.

Foto: Pixabay.com

Tijekom rasprave je predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku i bivši ministar turizma Gari Cappelli naveo podatak kako se između 10 i 15 posto turista u Hrvatskoj ne prijavljuje, čemu doprinosi činjenica da u smještajnim kapacitetima hoteli imaju udio od tek 15 posto, dok je 65 do 70 posto smještajnih kapaciteta u rukama fizičkih osoba. Kao dodatni izazov, Cappelli je naveo i migracije i sezonalne radnike.

Predsjednik saborskog Odbora za turizam Branko Grčić izrazio je razočarenje rezultatima fiskalizacije, od kojih je osobno kao član Vlade koja je uvela fiskalizaciju očekivao puno više nego što je to slučaj, čemu je prema riječima direktorice Visa Europe za Hrvatsku Renate Vujasinović pridonijela i pandemija Covida.

Zastupnica Marijana Puljak govorila je o splitskim rješenjima „pametnog grada“ i načinima na koje se građane može privoliti na korištenje digitalnih transakcija.

Frano Barišić, predstavnik Porezne uprave angažiran na poslovima digitalizacije oporezivanja, govorio je o postavljanju i praćenju trendova u svijetu, otvorenosti prema novim mjerama i kontinuiranom razvoju projekta fiskalizacije, osobito u segmentu B2B u kojemu bi razmjena računa trebali postati obveznom početkom 2026. godine.

-Penalizacija sive ekonomije, niža razina dopuštenih gotovinskih transakcija, promjena mediteranskog prema sjevernoeuropskom načinu razmišljanja, produljenje turističke sezone uz povećanje broja hotela i elastičniji pristup tržištu, edukacija malih poduzetnika i porezi koji ne smiju favorizirati određeni biznis – sve su to mjere kojima je potrebno odgovoriti na pojavu i štetne posljedice sive odnosno neformalne ekonomije, a što iziskuje potreban tripartitni dijalog industrije digitalnih plaćanja, države i biznisa, zaključio je Ivan Mišetić, predsjednik Vijeća članova Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Facebook Notice for EU! You need to login to view and post FB Comments!