STRAŠNI IZAZOVI ČOVJEČANSTVA: Počinje velika bitka za resurse – što nas čeka?

Budućnost se već danas čini vrlo mračnom i zato je krajnje vrijeme da se razmišlja o problemima koji će ljudski rod pritiskati do 2050. godine.

Pripremio: Branimir Fagač

Mijenjanje ljudskog DNK zbog otpornosti na bolesti sveti je gral medicine. Povijest čovječanstva uči nas da pri svakoj savršenoj spasonosnoj ideji, valja računati na opetovano otvaranje Pandorine kutije.

U ovom je slučaju to etička dilema, o trenutku u kojem će genska manipulacija prerasti u “dizajn beba”, u embrionalnoj fazi, kako bi djeca naslijedila određeni stupanj inteligencije, izgled…

Čovječanstvo će prvotno morati definirati što, zapravo, čini čovjeka, a potom, u svakom laboratoriju, sveučilištu i korporaciji postaviti etičke norme unutar kojih će držati sve pod kontrolom.

Ljudi je na Zemlji svakim danom sve više, a žive sve duže. Stogodišnjaka će do kraja stoljeća biti 26 milijuna. Europa i Azija imati će golemi dio stanovništva starijeg od 65 godina, koji će ovisiti o njezi.

Za tu su svrhu u Japanu već počeli razvijati robote, ali i, na razini države, organizirati planirano useljavanje mladih ljudi iz zemalja trećeg svijeta, radi pomlađivanja nacije.

Klimatske će promjene do polovice stoljeća promijeniti izgled Zemlje. Najveća opasnost prijeti Bangladešu, državama Pacifika, Nizozemskoj, dolini rijeke Neretve, te deltama Nila, Amazone…

Svijet se geopolitički potpuno izmijenio. Bliski istok trpi posljedice ratnih sukoba, Sjeverna Koreja ustraje u lansiraju balističkih raketa, a nepripremljeni Zapad iznenadio je egzodus izbjeglica.

Hakeri namještaju izbore svjetskih sila, nacionalisti i ekstremna desnica su u porastu, opasne tehnologije sve su dostupnije, a bitke za resurse sve intenzivnije.

Srednja klasa u Kini i Indiji doživljava renesansu, a to će u budućnosti rezultirati porastom broja automobila. Lančanom će se reakcijom to reflektirati na okolinu, infrastrukturu i energente.

Borbe za resurse – vodu, hranu i energente – postat će sve nemilosrdnija. Neke projekcije govore da će rijetki metali, o kojima uvelike ovisi visoka tehnologija u svijetu, biti potrošeni za 20 godina.

Upravo se zato treba spomenuti Stephena Hawkinga, znanstvenika koji već godinama upozorava da će čovječanstvo vrlo brzo biti mrtvo, ne otisne li se u svemir i započne kolonizaciju drugih svjetova.

Prvi je korak već učinjen. Naime, svemirski turizam već godinama je ozbiljan projekt kojim bi se istraživanje jeftinih i sigurnih putovanja u svemir moglo samofinancirati i postati isplativo.

Kako bi povečali intelektualne sposobnosti, ljudi koriste prirodna ili umjetna sredstva, pa i droge. No, nisu ni svjesni koliko se u tom procesu oslanjaju na kompjutore, pametne telefone i slične uređaje.

S druge strane, neki znanstvenici već otvorenih očiju sanjaju o sredstvima koja bi od mozga, ciljano, činila superstroj. Drugi bi se zadovoljili implantatima.

Još je Isaac Asimov razmišljao o zaštiti ljudskog integriteta u svijetu koji će se oslanjati na umjetnu inteligenciju. A ona se, posljednje desetljeće, razvija velikom brzinom.

No, što učiniti kada dođe do kvara? Kako se ponašati i koje alate upotrijebiti kada dođe do pogreške u procjeni situacije? Bez straha, jer, SF pisci već pišu o onome šta nas čeka u budućnosti.