STRAH NA PRAZNIK RADA: Hoće li umjetna inteligencija otjerati radnike s posla?!
Na praznik rada bavimo se temom sigurnosti radnih mjesta, ali iz perspektive umjetne inteligencije ili AI-ja. Dok su neke fizičke poslove u prošlosti zamijenili strojevi, pitanje je hoće li umjetna inteligencija u potpunosti potisnuti primjerice radnike na šalterima, u medijima ili primjerice profesore.
Izvor: Media servis
Ključ je, tvrde stručnjaci, u obrazovnom sustavu.
Umjetna inteligencija mogla bi u svijetu zamijeniti oko 300 milijuna radnih mjesta, a u Hrvatskoj oko 400 tisuća. No hoće li razvoje AI-a u isto vrijeme i stvoriti toliko novih radnih mjesta? Mnogi se pitaju kako će se razvoj te tehnologije odraziti na tržište rada.
Članica HUP ICT Radne skupine za povezivost i telekomunikacije Iva Cibulić Blažević gostujući u Intervjuu tjedna Media servisa podsjetila je da su ranije strojevi zamijenili fizičke radnike, ali su ljudi bili potrebni za upravljanje i održavanje tih strojeva. Isto će biti i u budućnosti, ističe.
“Određene procese koji uključuju određene kognitivne sposobnosti i nekakav misaoni proces isto tako može zamijeniti umjetna inteligencija i točno je da neke procjene govore da bi veliki broj radnih mjesta mogao biti zamjenjen s umjetnom inteligencijom. Međutim u isto vrijeme će biti stvoren veliki broj dodatnih radnih mjesta koja će tom umjetnom inteligencijom upravljati”.
Je li se digla prevelika fama oko primjerice ChatGPT-ja i možemo li očekivati da uskoro primjerice zamijeni novinara u redakciji?
”To se sigurno neće nikad dogoditi na taj način. Softver i matematika s nekim predefiniranim parametrima koji nikad ne može potpuno nadomjestiti nekakvu ljudsku inteligenciju”.
Pitanje AI-ja i tržišta rada bila je tema i na nedavno održanoj eurotribini u Kući Europe. ”Tehnologija uvijek ima disruptivan utjecaj na tržište rada”, istaknuo je tom prilikom glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin.
”Umjetna tehnologije zapravo ubrzava sve druge promjene koje već imamo na stolu. Robotizaciju, digitalizaciju, automatizaciju stavlja sada na još jednu n-tu potenciju i brzina tih promjena bi mogla dovesti do toga da ovog puta te tehnološke promjene budu snažniji negativan efekt na tržište. Jer neće biti dovoljno vremena da se stvari prilagode. Neće biti vremena za postepeni pomak”.
”Umjetna inteligencija najbolje može raditi sa čovjekom”, istaknuo je HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler koji objašnjava kako primjerice liječnici zbog AI-ja neće ostati bez posla, nego će ga lakše raditi.
”Kada vidite iz prve ruke kako funkcionira umjetna inteligencija koja prepozna bilo kakve male kancerogene sitnice primjerice na plućima, ali kada vidite liječnika koji je u tome proveo svoj život i koji može to najbolje protumačiti i interpretirati i koji to sam ne bi mogao. Bez njega je također ta umjetna inteligencija praktički bezvrijedna i to je nekakva simbioza koja će se razvijati u mnogim različitim područjima”.
Nitko pritom ne spori da bi nova tehnologija mogla dovesti do rasta produktivnosti. ”Tu će biti ključno obrazovanje”, naglasio je Kroflin.
”Da što prije možemo uloviti i prilagoditi i naše tržište rada i potrebe za tim novim trendovima. Dakle nemamo desetak godina. Imamo možda godinu, dvije, tri da se formuliraju i kreiraju novi programi i da se zapravo društvo počinje usmjeravati prema onome što nas očekuje”.
A Hrvoje Josip Balen sa Sveučilišta Algebra se nadovezao da neće biti potrebe obrazovati ljude koji će se isključivo baviti modernim tehnologijama, nego da multidisciplinarnost mora doista zaživjeti.
”Više neće biti potrebno znati odgovore na sva pitanja nego postaviti prava pitanja. Kako ćemo postaviti prava pitanja. E tu dolazimo sad do sustava obrazovanja. To je jednostavno stvar da će se ubrzati ta tranzicija da se uvidi koliko je besmisleno učiti mlade da bubaju nešto napamet. Zaista ih učim napamet umjesto da ih učimo nekom kritičkom promišljanju i kako će te neke stvari znati interpretirati kasnije”.
Dodajmo da EU ima ambiciozan cilj da do kraja godine usvoji Akt o umjetnoj inteligenciji kojim će regulirati tu novu tehnologiju, ali istovremeno žele biti i lideri u njenom razvoju.