STOŽER IPAK NAJAVIO: Vladajući će predložiti samo 14 radnih nedjelja – idu izbori

Pred nama je četvrta po redu neradna nedjelja, koju je Stožer civilne zaštite predstavio kao dan za rasterećenje mobilnosti. U međuvremenu su su s radom počeli trgovački centri, restorani, kafići, vrtići i škole…

Izvor: Media servis

O ukidanju zabrane rada nedjeljom još se ne priča. Postavlja se pitanje je li riječ o epidemiološkoj ili ideološkoj mjeri.

Koronavirus ponovno je aktivirao i pitanje rada nedjeljom. “Logično je da nedjelja bude neradna, ali to može biti i bilo koji drugi dan u tjednu” – tvrdio je Stožer civilne zaštite, nakon prozivki da se neradnom nedjeljom dodvoravaju desnici.

Drugi dan ipak nije izabran, a o ukidanju mjere neradne nedjelje još se ne priča. Zasluge si je prisvojila i Željka Markić, koja tvrdi da se to dogodilo nakon četiri godine zalaganje udruge “U ime obitelji.”

Je li na kraju neradna nedjelja epidemiološko, ekonomsko ili ideološko pitanje. Premijer Andrej Plenković u intervjuu za Jutarnji list izjavio je da je mjera epidemiološka, ali je ujedno i politički stav Vlade i HDZ-a. Evo kako je to prokomentirao predsjednik SDP-a, Davor Bernardić.

“On se ne može odlučiti da li bi se radilo nedjeljom ili ne. Nije se mogao odlučiti oko bitnih stvari za Hrvatsku. Četiri godine se skrivao iza razno raznih povjerenstava, virusa, stožera, skrivao se iza svojih suradnika, Bruxellesa. Jednostavno ne može više voditi Vladu i neće je voditi nakon 5. srpnja.”

Martin Evačić, predsjednik Udruženja trgovine HUP-a te čelnik NTL-a za MS je rekao da rad nedjeljom ne smije biti epidemiološko pitanje.

“To je sigurno prvo ekonomsko, a onda ideološko pitanje. Kod trgovaca nema jedinstvenog stava, jedan dio trgovaca je za to da se radi nedjeljom, a mislim da je veći dio protiv.”

Ako zakonodavac odluči zabraniti rad nedjeljom, to treba učiniti bez iznimaka, smatra Evačić.”To je uostalom dva puta bio razlog ukidanja mjere na Ustavnom sudu. Mi sad imamo kao epidemiološku mjeru zabranu rada, što se odnosi na 80-90 posto trgovinam, međutim 10 posto trgovina, pekare, kiosci benzinske pumpe..mogu raditi. Svi poslodavci su jedinstveni u stavu da ne bi smjelo biti iznimaka.”

Rad nedjeljom može se i regulirati na način da se propiše maksimalno moguć broj radnih nedjelja za vrijeme turističke sezone, odnosno u ne-turističkim sredinama po izboru trgovca, kaže Evačić. Predsjednica udruženja trgovaca Zagreb, Marija Subota za MS je rekla kako je više puta među trgovcima obrtnicima provedena anketa o neradnoj nedjelji.

“90 posto ih je za neradnu nedjelju i ja se osobno slažem s time. Kad se ne radi nedjeljom, promet se prelijeva na petak i subotu tako da oni nisu oštećeni.”Iako se zalaže za neradnu nedjelju, priznaje da je to postalo ideološko pitanje.”Ne forsiram da netko ide u Crkvu, neka ide u prirodu, nek ide u posjetu ili neka ljudi budu doma i druže se. Na kraju krajeva, za vrijeme Jugoslavije se radilo subotom do 14 sati i svi smo bili siti, zdravi i veseli.”

Hoće li nedjelja ostati neradni dan, vidjet ćemo nakon izbora. Premijer Plenković najavio je izmjene Zakona o trgovini koji bi, iduća saborska većina mogla usvojit. “Želimo radnicima osigurati da imaju prigodu provesti nedjelju u miru s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine, kao i da se poslodavcima pruži prilika da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna”, rekao je premijer za Jutarnji.

A ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio je u subotu u Čakovcu da u javnu raspravu idu izmjene i dopune Zakona o trgovini po kojemu će 14 nedjelja biti radnih, a poslodavci će moći odabrati kojih će to 14 nedjelja biti.

Horvat je rekao Hini kako se u uzakonu mijenja članak 57. unutar kojeg se regulira rad trgovina nedjeljom, a 14 je odabrano zbog stava Obrtničke i Gospodarske komore te velikog dijela HUP-a da je 14 nedjelja profitabilnih, a ostale stvaraju poslodavcima gubitke.