STJEPAN KOŽIĆ: Zagrebačka županija lider je po ulaganjima u školstvo – zbog toga smo ponosni

Zeleni zagrebački prsten popularni je naziv za Zagrebačku županiju, svima poznatu omiljenu izletničku destinaciju i vinorodnu regiju. Međutim, Zagrebačka županija jedna je od gospodarski najrazvijenijih županija u Hrvatskoj poznata po intenzivnoj gradnji u školstvu. Razgovarali smo s prvim čovjekom županije, županom Stjepanom Kožićem, koji ovu funkciju obnaša punih 15 godina.

Ovaj tjedan započela je nova školska godina. Jeste li je obilježili na neki način?

Jesmo, naravno, početak školske godine u Zagrebačkoj županiji već je dugi niz godina rezerviran za otvaranje novih školsko-sportskih objekata. Tako je ove godine prvi dan škole bio posebno radostan u Klinča Selima gdje smo otvorili vrata nove osnovne škole vrijedne 25 milijuna kuna i u Samoboru u kojem je otvorena nova sportska dvorana Osnovne škole Samobor. Više od desetljeća izdvajamo gotovo 40 posto proračuna upravo u školstvo i mislim da neću pretjerati ako kažem da niti jedna županija u Republici Hrvatskoj nije izgradila toliko škola i dvorana koliko smo mi. Spomenut ću samo najnovije primjere kapitalnih ulaganja na našem području kojima nastojimo ujednačiti obrazovne standarde u našim gradovima i općinama. Uspješno su završeni radovi na rekonstrukciji kotlovnice na biomasu u OŠ „Stjepan Basariček“ u Ivanić-Gradu, koji su započeli u veljači ove godine, a koje je sa 40 posto sufinancirao Fond za zaštitu okoliša. Mjesec i pol prije roka završili su i radovi na energetskoj obnovi Osnovne škole Josipa Zorića u Dugom Selu, a uskoro očekujemo i otvorenje nove dvorane u Mariji Gorici. U tijeku su radovi na dogradnji OŠ Bedenica, a ove jeseni planiran je početak gradnje dvorane u Posavskim Bregima te dogradnja škole u Bistri. Sve to, naravno, rezultat je višegodišnje županijske orijentacije prema mladima na koju smo iznimno ponosni. Ukratko, na novim školama, dvoranama i njihovoj sanaciji sustavno se radi.

Jesu li za učenike u Zagrebačkoj županiji osigurani pomoćnici u nastavi?

Ponukani sjajnim prošlogodišnjim rezultatima i pozitivnim iskustvima s projektom „Prsten potpore“, odlučili smo ove godine povećati broj pomoćnika u nastavi, škola partnera u projektu i broj krajnjih korisnika kako bi odgovarali potrebama na terenu. Tako će ove godine u 32 osnovne i srednje škole Zagrebačke županije biti angažirano 80 stručno osposobljenih pomoćnika u nastavi koji će u školskoj godini 2016/2017 pomagati u radu 102 učenika s teškoćama u razvoju. Usporedbe radi, prošle godine je projektom bilo obuhvaćeno 27 osnovnih i srednjih škola u kojima je bilo angažirano 70 pomoćnika u nastavi za 80 učenika s teškoćama u razvoju, a njegova je ukupna vrijednost iznosila 2.782.515 kuna. Projektom želimo osigurati stručnu potporu učenicima s teškoćama u razvoju putem angažiranja pomoćnika u nastavi, radi postizanja boljih obrazovnih postignuća, uspješnije socijalizacije i emocionalnog funkcioniranja učenika. Istovremeno, projektom se želi ojačati stručni kapacitet pomoćnika u nastavi radi njihovog boljeg pozicioniranja na tržištu rada, a očekuje se i da će podići svijest javnosti o pravima i mogućnostima obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju na području Zagrebačke županije. Ukupna vrijednost ovog jednogodišnjeg projekta je 4,242.152 kuna, od čega bespovratna EU sredstava iznose 2,5 milijuna kuna, a preostalih 1.742.152 kuna će Zagrebačka županija osigurati sama. Pritom moram naglasiti da je 2,5 milijuna kuna maksimalno mogući iznos koji smo mogli povući iz Europskog socijalnog fonda za ovaj projekt tako da možemo biti i više nego zadovoljni postignutim ciljem. No uspješnost ovog projekta ne smije se mjeriti samo brojkama nego i zadovoljstvom krajnjih korisnika. O tome koliko je projekt „Prsten potpore“ uspješan i potreban lokalnoj zajednici dovoljno govori činjenica da već sada imamo upite o tome hoće li se projekt nastaviti i sljedeće školske godine.

Zagrebačka županija ima dobar položaj u blizini grada Zagreba, atraktivan za poduzetnike. Jeste li zadovoljni brojem investicija na svom području?

Na području Zagrebačke županije trenutno ima 20-tak poslovnih zona koje okupljaju više od 300 poduzetnika, a koji pak zapošljavaju oko 5000 radnika. Od najnovijih investicija izdvojit ću pogon Plive u Savskom Marofu vrijedan 100 milijuna dolara te logistički centar tvrtke Kaufland u Jastrebarskom vrijedan 75 milijuna eura. U općini Luka izgrađen je logističko-distributivnog centar Lagermax vrijedan 90 milijuna kuna, a u Rugvici distributivno-logistički centar tvrtke RALU – investicija vrijedna 150 milijuna kuna. U gospodarskoj zoni u Pisarovini već su otvorena dva objekta tvrtke Kralj Metala Alati, a izdali smo uporabnu dozvolu i za treći objekt. Radi se o investiciji ukupne vrijednosti 23 milijuna eura. A raduje nas i što IKEA najavljuje daljnje širenje i investiranje na našem području. Sve to svjedoči da na području Zagrebačke županije ima dovoljan broj poduzetničkih zona koje mogu udovoljiti i najzahtjevnijim investitorima. Infrastrukturna opremljenost aktivnih zona razvijana je sukladno potrebama i intenzitetu gospodarskih aktivnosti unutar samih zona, a sve je i izraženiji trend da gospodarstvenici sele svoje proizvodnje van grada Zagreba na područje županije zbog manjih troškova poslovanja, a dostupnost radne snage je ista.

Što je s projektom vodoopskrbe istoka Županije? Hoće li taj projekt ikada zaživjeti?

EU projekt „Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb istok“ svakako je najiščekivaniji projekt u provedbi i svima nam je jasno zašto je to tako. Iako je Zagrebačka županija danas po svim pokazateljima u vrhu razvijenosti Republike Hrvatske, nažalost, u 21. stoljeću, u državi članici Europske unije i u županiji koja okružuje Zagreb, imamo jedan veliki problem – a to je da jedan dio našeg stanovništva nema mogućnost priključka na javnu vodoopskrbu. Problem je još veći kada znamo da osim što pogađa 29 posto žitelja u istočnom dijelu Zagrebačke županije, odbija i potencijalne investitore te tako sprečava aktivniji gospodarski razvoj tog područja. Već generacijama problem neizgrađene vodoopskrbne mreže opterećuje naše žitelje, smanjuje im kvalitetu života i imovine, ali sada smo napokon na korak do početka njegovog rješavanja. Projekt obuhvaća izgradnju i rekonstrukciju oko 400 kilometara magistralnih cjevovoda i lokalne distributivne mreže te gradnju vodocrpilišta Kosnica, kapaciteta 450 litara vode u sekundi, a budući da je vrijedan čak 103 milijuna eura jasno je da je njegova potpuna i kvalitetna realizacija moguća jedino uz potporu fondova EU. Projektna dokumentacija je gotova, isto kao i Studija izvodljivosti koja je na ocjeni kod Jaspersa, te Studija utjecaja na okoliš na koju čekamo očitavanje u resornom Ministarstvu. Jedno je sigurno, ovaj projekt mora i bit će riješen.

U kojoj fazi je razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu u Županiji?

Provedba Programa razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu prihvatljivog za financiranje iz EU fondova za područje cijele Zagrebačke županije jedan je od naših ključnih projekata. Realizacijom ovog projekta, čija je ukupna vrijednost 700 milijuna kuna, omogućit ćemo priključak na brzi Internet svim kućanstvima na području Zagrebačke županije te za barem 50 posto kućanstava pristup ultrabrzom Internetu. To nipošto nisu zanemarive brojke ako znamo da prema procjeni Europske komisije 10-postotno povećanje korisnika širokopojasnog pristupa omogućuje godišnje povećanje BDP-a za 1,38 posto, kao i povećanje produktivnosti rada za 1,5 posto godišnje. U tijeku je prva faza provedbe projekta koja podrazumijeva sređivanje pripremne dokumentacije za prijavu projekta na EU fondove, a potom slijedi druga faza u kojoj će se raditi na projektiranju, izgradnji i upravljanju širokopojasnom infrastrukturom. Pritom treba naglasiti da će na područjima od nedovoljnog komercijalnog interesa do 85 posto ukupnih troškova biti financirano iz fondova Europske unije. Također, raduje me činjenica da je i Vlada donijela Strategiju širokopojasnog pristupa i Okvirni nacionalni program za nekomercijalna područja i time omogućila daljnju realizaciju ovog vrijednog projekta.

Što je s turizmom na području županije?

Završetkom ljetne sezone turisti se sve više orijentiraju na kontinentalni turizam u kojem Zagrebačka županija itekako ima puno toga za ponuditi svojim domaćim i stranim gostima. Tako je zadnji vikend u kolovozu već tradicionalno rezerviran za manifestaciju „Kaj su jeli naši stari“ u Vrbovcu, a slijedi ju i najstarija slatka manifestacija u Republici Hrvatskoj „Kriški oblizeki“, potom „Jaskanske vinske svečanosti“ i mnoge druge. Naime, tijekom godine se na području naše županije održi 300-tinjak različitih turističkih manifestacija te je upravo to jedan od razloga zbog kojeg bilježimo sjajne rezultate u turizmu. Prema zadnjim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine broj turističkih noćenja narastao je za 43 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Porastao je i broj dolazaka za 27 posto, a našu su županiju tradicionalno najviše posjećivali gosti iz Njemačke, Italije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Bugarske i SAD-a. Osim manifestacija turistima se u Zagrebačkoj županiji nude i nadaleko poznate vinske ceste i biciklističke staze koje su rasprostranjene diljem županije te vrhunska gastronomska ponuda. Inače, u svibnju ove godine donijeli smo Strategiju turističkog razvoja Zagrebačke Županije kojom su date jasne smjernice budućega dugoročnog tržišnog pozicioniranja, definirani strateški razvojni prioriteti i njihovi nositelji te je kreiran okvir za privlačenje potencijalnih investitora i povećanje poslovnih rezultata u području turizma.