STIŽU RECESIJA I KRIZA: Spremite nešto za crne dane – savjetuju stručnjaci

Italija je službeno ušla u recesiju, nakon što je BDP u posljednjem tromjesečju prošle godine pao drugi put zaredom.

Piše: Marina Vraneković (Media servis)

Budući da je Italija jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, s pravom se postavlja pitanje – u kojoj će mjeri to utjecati na nas i očekuje li nas nova ekonomska kriza?

Ministar financija, Zdravko Marić, izjavio je kako u turizmu ne bi trebalo biti većih poremećaja, jer se dolazak talijanskih gostiju ionako smanjuje proteklih godina u odnosu na druge goste. Što se tiče gospodarstva, ministar ni tu ne naglašava potencijalne veće probleme.

“Naravno, ovisi od djelatnosti do djelatnosti, ovisno o tome kakve su pojedine hrvatske kompanije imale i imaju odnose, ugovorne obveze.. Ako se i dogodi pad gospodraske aktivnosti na razini cijelog gospodarstva, to ne znači da su sve djelatnosti, sve firme i sve tvrtke u padu svojih aktivnosti, dapače”, rekao je Marić.

Nastavak recesije u Italiji gotovo sigurno će, u određenoj mjeri, imati negativne posljedice na hrvatsko gospodarstvo u cjelini i posebno na turizam, smatra ekonomski stručnjak Damir Novotny.

“Talijanski turisti su važni turisti, iako, to je točno, njihov broj iz godinu u godinu pada, ali su izuzetno važni u sjevernom dijelu jadranske regije, prije svega u Istri i Kvarneru. Talijanski turisti su dobrodošli i u jesen jer im je Istra, kao destinacija, vrlo blizu”, kaže Novotny.

Ekonomski analitičar Luka Brkić također naglašava da je Italija jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, uz Njemačku, Austriju i Sloveniju, te je utjecaj recesije na naše gospodarstvo neminovan.

“Pitanje je razmjernosti svega toga, pitanje je dubine recesije, pitanje je njenog trajanja, ali to je nešto što ne može ostati neregistrirano u hrvatskom gospodarstvu. Turizam je, naravno, važan aspekt svega toga”, kaže Brkić.

Označava li recesija u Italiji početak nove svjetske krize? Novotny napominje kako je kriza izgledna, jer je posljedica cikličkog kretanja.

“Napuhuju se baloni svih mogućih vrijednosti – od vrijednosti nekretnina do vrijednosti dionica i doći će do neminovnog ispuhivanja. E sad, ove zemlje koje su dugo u recesiji; kao što su Hrvatska, Grčka i Italija, osobitno Italija kao veliko gospodarstvo, će krizu dočekati nespremne, jer nemaju dovoljno akumuliranih novih vrijednosti, kako bi amortizirali pad ekonomskih aktivnosti”, objašnjava Novotny.

Za Hrvatsku to konkretno znači pad izvoza.

“I njemački kupci proizvoda i usluga iz Hrvatske i talijanski, dakle, ta dva najvažnija naša vanjskotrgovinska područja će se odricati isporuka iz Hrvatske, jednostavno će se smanjivati potražnja za našim proizvodima i uslugama, to je neminovnost”, kaže Novotny.

Razloga za zabrinutost ima, dodaje Brkić, jer na to upućuju upozorenja iz ozbiljnih institucija, no kad će se rcesija dogoditi – još se ne zna.

“Da li će se to dogoditi krajem 2019., 2020., ili 2021, to u ovom trenutku nitko ne može pouzdano tvrditi i da to uzmete kao pouzdani argument, ali situacija se u tom pogledu zaoštrava. Na ruku joj ide niz geopolitičkih napetosti, vezanih uz energetiku, klimu i naravno novi protekcionizam, koji je izražen u politici predsjednika Trumpa”, objašnjava Brkić.

Iako ne treba paničariti i predviđati katalizmički scenarij, građani se, dodaje Brkić, mogu pripremiti za moguću novu recesiju.

“Na način da se osiguravaju na sve moguće zamislive načine, racionalnom potrošnjom, što anači da bi trebalo njegovati nešto što se zove štednja te se puno opreznije ponašati. Kako ovi u privatnim tvrtkama, tako i javni sektor. U smislu smanjivanja prava, dohodaka do rizika gubitka posla, prestanka rada i onda se situacija još više komplicira… Dakle, trebalo bi nešto spremiti i za crne dane”, savjetuje Brkić.