STANDARD U STALNOM PADU: Hrvatski mirovljenici prisiljeni raditi da bi preživjeli

Standard prosječnog hrvatskog umirovljenika niz je godina u stalnom i značajnom padu.

”Usklađivanje mirovine dva puta godišnje uvijek zaostaje barem 6 mjeseci za povećanjem plaća i troškova života jer je formula usklađivanja prema Zakonu tako postavljena. Uvođenje Eura, problemi u gospodarstvu uzrokovani dvogodišnjom epidemijom virusa Covid-19 i ratom u Ukrajini, razbuktali su inflaciju kojoj se ne vidi kraja. Pritom, najviše poskupljuju osnovni proizvodi nužni za život, ulje, brašno, šećer, kruh, mlijeko, meso te naravno energenti. Od svih skupina u društvu to najviše pogađa umirovljenike. Slaba je pri tome utjeha riječ “stručnjaka” koji kažu da su jahte i umjetničke slike pojeftinile već time dodatno vrijeđaju svakog našeg starijeg čovjeka. A mirovine su ionako (pre)male. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za travanj 2022.godine, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bio je 35,6%! Nikada u povijesti nije bio manji i na samom smo začelju u Europskoj uniji!”, priopćili su iz Hrvatske stranke umirovljenika.

Navode da prosječna mirovina iznosi 2.706,81 kn, pa čak i kad iskljue korisnike koji uz hrvatsku primaju dio mirovine iz inozemstva, prosječna mirovina je 3.047,41 (udio od 40% u prosječnoj neto plaći), dakle na samoj granici siromaštva (2.927 kuna za jednočlano kućanstvo za 2020. godinu, a čekaju se službeni podaci za 2021. godinu – vjerojatno 3.200 kuna). Ispodprosječnu mirovinu bez korisnika po međunarodnim ugovorima, dakle manje od 3.047 kuna, prima čak 540.000 umirovljenika ili polovina od ukupnog broja umirovljenika koji su u mirovinu u otišli prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.

”Mirovine se usklađuju na godišnjoj razini od cca 2 do 3%, a inflacija je službeno preko 9% (stvarno vjerojatno i veća), dakle gotovo četverostruko veća od postotka usklađivanja mirovina. Ono što je dodatno posebno nepovoljno je da se ne vidi kraj teškoćama i nepovoljnim kretanjima u svim segmentima društva. Stoga je Hrvatska stranka umirovljenika izradila „Prijedlog interventnih mjera za ublažavanje negativnog utjecaja inflacije na standard i položaj umirovljenika i starijih osoba u Republici Hrvatskoj“ kao skup mjera i aktivnosti koje u dobroj vjeri podastiremo Vladi Republike Hrvatske (radi pripreme vezanih propisa te provedbe mjera) ali i najširoj javnosti, spremni na suradnju u konačnom oblikovanju ovih mjera i njihovoj skoroj implementaciji”, poručili su iz HSU-a i iznijeli svoj prijedlog:

IZMJENA ČLANKA 50. ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Mogućnost rada umirovljenika uz istovremeno korištenje mirovine regulirana je Zakonom o mirovinskom osiguranju s ciljem da si umirovljenici uz mirovinu mogu osigurati dodatni financijski prihod radi poboljšanja svoje socijalne sigurnosti. Pritom, većini umirovljenika je propisana mogućnost rada do polovice punog radnog vremena. Svaki korisnik mirovine koji je sklopio ugovor o radu (pa i na nepuno radno vrijeme) stječe prava i obveze iz radnog odnosa pod istim uvjetima kao i svaki drugi radnik.

No, člankom 50. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da „osiguranik koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža osiguranja na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti, već na teret sredstava poslodavca, odnosno na teret sredstava osiguranika obveznika uplate doprinosa“.

Foto: Pexels.com

Dakle, nakon 42 dana bolovanja, do kada obvezu plaćanja naknade plaće ima poslodavac, za sve osiguranike plaćanje preuzima HZZO, ali se izrijekom isključuju zaposleni umirovljenici. Tim se člankom Zakona o zdravstvenom osiguranju izrazito diskriminiraju zaposleni umirovljenici, što je potvrdila i pučka pravobraniteljice RH u svom Izvješću. Iako su rijetki slučajevi da umirovljenici koji rade koriste bolovanje zbog bolesti, protivno je Ustavu diskriminirati izrijekom jednu kategoriju radnika kojoj je pravo na rad propisano temeljnim Zakonom o radu i Zakonom o mirovinskom osiguranju.

Pritom treba istaknuti da zaposleni umirovljenici plaćaju proporcionalni dio zdravstvenog doprinosa. Naročito su bile neugodne situacije za vrijeme epidemije virusa COVID-19 kad im je od strane njihovog obiteljskog liječnika propisana obveza korištenja bolovanja za vrijeme izolacije, a nakon izolacije HZZO im je odbio priznati zahtjev za refundaciju plaće temeljem članka 50. Stoga predlažemo da se hitno izmijeni ova izrazito diskriminatorna odredba zakona o zdravstvenom osiguranju i izjednači status zaposlenog umirovljenika sa statusom svakog drugog radnika u RH.

OSNIVANJE INSTITUTA PRAVOBRANITELJA/ICE ZA OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI

U Republici Hrvatskoj postoje institucije koje se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava općenito, koja je institucija Pučkog/e pravobranitelja/ica, te one koje se bave promicanjem i zaštitom posebne skupine prava kao što su institucije Pravobranitelj/ice za djecu, Pravobranitelj/ice za osobe s invaliditetom i Pravobranitelj/ice za ravnopravnost spolova. Umirovljenička i populacija osoba starije životne dobi čini trećinu stanovništva i ima tendenciju rasta. Logično je stoga da postoji puno pitanja pravnog karaktera, a i onih koja se tiču zaštite i ostvarivanja za njih specifičnih prava, na koja teško pronalaze odgovore.

Mnoge institucije im te odgovore ne mogu pružiti te kontaktiraju razne ustanove pa i nas, političku stranku, u potrazi za odgovorima. HSU im nažalost kao politička stranka ne može uvijek pomoći, a pitanja i potreba za pomoći dolaze na dnevnoj bazi. U prilog ovoj inicijativi ide i mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora usvojen u siječnju ove godine pod nazivom Ususret novom modelu skrbi za starije osobe: pouke iz pandemije COVID-a 19. Zbog toga predlažemo osnivanje institucije Pravobranitelja/ice za osobe starije životne dobi koja bi se bavila zaštitom i promicanjem prava osoba straije živone dobi i umirovljenika.