SRAMOTA U OSIJEKU: Dječak uštedio za igračku – trgovac ga izvrijeđao jer je plaćao sitnišem
Dječak je mjesecima štedio novac, a kada ga je u pratnji majke htio potrošiti u trgovini u središtu Osijeka, doživjeli su niz uvreda od trgovca kojemu njihov novac nije bio prihvatljiv
“Dječak je došao u trgovinu kupiti skupu igračku, za koju je štedio mjesecima. Njegova ušteđevina bila je džeparac u novčanicama manjih apoena i kovanicama. Roditelji ga na taj način uče vrijednosti mukotrpnog rada i štednje da bi ostvario ono što želi. On je bio ponosan što je konačno zaradio i uštedio za ono što želi kupiti. Međutim, odnos prema djetetu i roditelju u trgovini bio je neprihvatljiv. Kad je prodavač vidio da dijete plaća gotovinom, što je služben i legalan način plaćanja, počeo je psovati i iščuđavati se, i to samo zato što je trajalo dok dijete izbroji svoj vrijedno ušteđen novac.
U trgovini nije bilo drugih kupaca i dječak nije smetao nikome dok ga je brojio. Štoviše, on je potrošio velik iznos novca u toj trgovini, a trgovac ga je izvrijeđao psujući mu. Majka i dijete zahvalili su trgovcu i ispričali se zbog vremena koje su mu uzeli, no trgovac njima nije zahvalio na kupnji, čak ih nije ni pozdravio na izlasku. Čudan odnos poduzetnika prema kupcu u vrijeme pandemijom narušene ekonomije”, iskustvo je mlade obitelji koje je za Glas Slavonije prenijela njezina prijateljica, s obzirom na to da je majka strana državljanka koja ne govori najbolje hrvatski jezik.
Svjesna je, kaže, da u vrijeme pandemije trgovci preferiraju beskontaktno plaćanje, no, ističe, novac je novac, a u ovakvim bi situacijama trgovci trebali biti dio društva koji podržava nove generacije kada je riječ o odgovornom stavu prema novcu.
Iz osječkog Centra za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) zgroženi su ovakvom poslovnom praksom. Ističu, svaki je apoen hrvatskog novca jednako vrijedan kao sredstvo plaćanja i ovakve, za kupce ponižavajuće, situacije odraz su loše poslovne politike.
“Trgovac nije imao nikakav razlog dječakov novac ne prihvatiti ili prihvatiti ga na tako neprimjeren način. Riječ je o lošoj poslovnoj praksi, koja u konačnici može imati štetan učinak na poslovanje tvrtke. To kako se trgovac ponaša u izravnom kontaktu s kupcima ogledalo je svake trgovačke tvrtke. U propisima nema stavke koja bi regulirala ovakvo ponašanje zaposlenika trgovine, no tu je mogućnost obraćanja vlasniku ili upravi poslovnog subjekta dopisom u kojemu se situacija objašnjava te kojim se traži isprika. Sigurna sam da bi u ovome slučaju poslodavac reagirao jer ovakvo ponašanje prema kupcima nije reprezentativno”, kaže Tanja Popović Filipović iz CEIP-a.