SLAVEN LETICA: Vježbanje slobode mišljenja i demokracije na način tjednika “Novosti”

Jutros sam dobio e-pismo glavnog urednika tjednika “Novosti” Nikole Bajte kojim me obavještava da NEĆE OBJAVITI moj odgovor na članak u kojem su pisali o mom pradavnom članku “Bolnica maršal Tito” iz 1981. – piše na Facebooku Slaven Letica, naš uvaženi kolumnist i sveučilišni profesor.

Njegovu objavu prenosimo i cijelosti:

“Evo sadržaja pisma g. Bajte:

Poštovani gospodine Letica,
u skladu sa zakonskim propisima i dobrim profesionalnim običajima obavještavam Vas da Vašu reakciju nismo u mogućnosti objaviti jer nije sastavljena u skladu sa zakonskim propisima i dobrim profesionalnim običajima.
Srdačan pozdrav
Nikola Bajto, glavni urednik tjednika Novosti

Evo i e-pisma kojim sam mu jutros odgovorio:

Poštovani g. Bajto,

Ne mogu reći da sam iznenađen Vašom odlukom da ne objavite moj odgovor. Poštivanje i objavljivanje drukčijih mišljenja, potvrđuje to i ova Vaša odluka, miljama je daleko od uredničke i suradničke logike Novosti.

Slaven Letica

A ovo je moje pismo i reagiranje na članak koje su objavile “Novosti”, a potpisali tajnoviti H.Š. i N.B.

Subject: Slaven Letica – odgovor na članak Slaven Letica: Bolnica Maršal Tito koji je potpisan inicijalima H.Š. i N.B.

Lijep Vas molim da u skladu sa zakonskim propisima i dobrim profesionalnim običajima objavite moj odgovor na članak Slaven Letica: Bolnica Maršal Tito koji je potpisan inicijalima H.Š. i N.B.

Josip Broz Tito i ja nakon 36 godina: 1981. i 2017.

Drago mi je što je zagrebački PROČETNIČKI tjednik „Novosti“ kojem je, nažalost, glavni mecena/financijer hrvatska država, „iskopao“ moj pradavni esej iz 1981. godine „Bolnica maršal Tito“ u kojem sam se prije 36 godina, nepunu godinu nakon smrti Josipa Broza Tita, javno založio da se na Pantovčaku, ondašnjoj elitnoj vili komunističke nomenklature, današnjem Uredu predsjednika RH, izgradi SPECIJALIZIRANA KIRURŠKA KLINIČKA BOLNICA ondašnjeg „jugoslavenskog značaja“.

Naime, taj esej, objavljen u tjedniku „Start“ (uređivao ga je veliki urednik Sead Saračević) 11. travnja 1981., izazvao je u Hrvatskoj tog doba veliku političku paniku: (1) jer se je netko, to jest ja, usudio javno zagovarati PRENAMJENU jedne od posvećenih političkih institucija, hrama umrlog Maršala u kojoj pokojnik nije nikada noćio i (2) jer sam se zalagao da Zagreb, a ne Beograd, postane središte hrvatske, jugoslavenske i južno-europske specijalizirane, sveučilišne, kirurške kliničke medicine: kardiovaskularne kirurgije, neurokirurgije, transplantacijske kirurgije, kliničke imunologije itd.

Sve do tada brojni najbolji hrvatski liječnici, da spomenem tek prof.dr. Isidora Papu i prof.dr. Josipa Sokolića, zbog boljih su tehnoloških uvjeta, odlazili u pečalbu VMA u Beograd.
Koliko je za ondašnje političke prilike ideja o prenamjeni Titove vile u kliničku bolnicu bila politički šokantna pokazuje činjenica da ju se javnu usudio podržati samo jedan liječnik: u to doba mladi, izuzetno nadareni i uspješni neourokirurg dr. Velimir Lupret.

Da bi se prošlost mogla ispravno razumjeti, pa i čitati, u nju se, dakako, treba znati UŽIVJETI ili iz prve ruke znati kako je to ONDA, 1981., izgledalo: zato je starcima-malcima iz Novosti koji služe Miloradu Pupovcu nemoguće razumjeti zašto je moj esej u 1981. izazvao političku i moralnu paniku.

Pro-četnički idealisti u Novostima i njihove hrvatske pro-četničke sluge, bivši novinari splitskog Ferala, silno se, moralistički, iščuđavaju kako sam mogao prije 36 godina, u eseju, Tita veličati kao utjelovljenje humanog odnosa prema ranjenicima i bolesnicima tijekom Drugoga svjetskoga rata, dok ga danas, što je, dakako, istina, smatram „despotom, diktatorom i masovnim ubojicom“.

U tome nisam ni onda, ni danas, vidio moralni problem: u titoističkom društvu tadašnje Hrvatske elitna bolnica u Zagrebu mogla se eventualno izgraditi jedino na taj način, a pad komunizma i novo „čitanje“ povijesti pokazali su i dokazali da je Josip Broz Tito naprosto bio i despot i diktator i masovni ubojica.

Te davne 1981., nisu mi, nažalost, bile poznate ženske pletenice koje je DANAŠNJI MILJENIK urednika i suradnika Novosti dao pobiti u Hudoj jami i drugdje diljem Slovenije i Hrvatske.
Za mene je povijest učiteljica života, za njih nije i neće biti.

Prof. dr. Slaven Letica, profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u miru.”

[fb_pe url=”https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10155169855382871&set=a.10150297229237871.358325.659572870&type=3&theater” bottom=”30″]