SLAVEN LETICA: Ministra zdravstva čeka pakao od jeseni, ma tko to bio – evo i zašto

Crna financijska perspektiva za novoga ili staroga ministra zdravstva ujesen ove i cijelu 2021. godinu – prognozira naš kolummnist i politički analitičar Slaven Letica

Ne treba biti prorok, nego pažljivi čitač statističkih podataka i trendova, pa da se zaključi kojim će ministrima u novoj vladi biti najteže.

Možda bi na prvo mjesto trebalo staviti ministra financija koji će teško krpati kraj s krajem, ali on ili ona (vjerojatno ON, jer se ne spominje niti jedna dama kao moguća kandidatkinja za taj položaj) nadu mogu polagati na novi financijski okvir EU-a koji je jako glupo nazvan Novi Marshallov plan za Europu. Glupost ili barem bezidejnost tog naziva izvire iz činjenice što je izvorni „Marshallov plan“ bio američki plan obnove zapadne Europe nakon Drugog svjetskog rata koji je naziv dobio po američkom državnom tajniku Georgeu Marshallu.
Plan ekonomskog oporavka Europske unije od 2020. do 2027./2030. nema previše veze sa spomenutim planom, jer je se ovog puta Europa mora uzdati u se i u svoje kljuse.

Lako neće biti niti ministrici ili ministru obrazovanja jer će naslijediti metaforičku spaljenu zemlju koju je u sektoru odgoja i obrazovanja ostavila hiper-ambiciozna i hiper-nesposobna ministrica dr. Blaženka Divjak Smješka. Njene javne tlapnje o, najprije, „Kurikularnoj reformi“, zatim o „STEM revoluciji“ i na kraju „Školi za život“ pretvorile su se u pojas za spašavanje propale stranke HNS-a na čijoj listi sada izlazi na izbore.

Ipak, kad bi osobno birao koji resor – da imam pedesetak godina i da mi ga netko ponudi – nikako ne bih izabrao, bilo bi to zdravstvo.

Novi ministar zdravstva (realno je očekivati da to bude netko od ove trojice: gastroenterolog dr. Rajko Ostojić, ako vladu formira SDP s partnerima; moždani kirurg dr. Vili Beroš, ako je formira HDZ s partnerima ili endokrinolog dr. Milan Vrkljan ako je formira DP s partnerima) u nasljeđe će dobiti akumulirani dug od oko 9.000.000.000 kuna (oko 1.2 milijarde eura) s tendencijom rasta do kraja ove i cijelu slijedeću godinu.

Kao zdravstveni ekonomist i čovjek koji je doktorirao na čimbenicima promjena (bez izuzetka je to u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj, porast) javne zdravstvene potrošnje, dobro znam da ne postoji neki čarobni reformski štapić kojim bi se stanje promijenilo.

Što se programa koje za reforme zdravstva i zdravstvenog osiguranja nude tri velike stranke (SDP, HDZ i DP), jedan je najkonkretniji, ali se u predizborno vrijeme ne želim javno izjašnjavati o tome zašto je najbolji i tko su njegovi pisci-autori.

Što se sadašnjeg ministra zdravstva dr. Vilija Beroša tiče, njegovih je pet „minuta“ (mjeseci) ponosa i slave kao „junaka nacije“ bespovratno odlepršalo u bespuća povijesne zbilje. Teško je zamisliti situaciju da će ponovno dobiti naslovnicu Glorije i da će u anketama biti najpopularniji hrvatski političar.

Stiže nam ekonomski tmurna jesen i crna zima, pa sam siguran da ljudi koji se mahnito bore za vlast nisu svjesni činjenice da bi vlast trebala nositi ODGOVORNOST, a tek nakon toga sve ostalo.

Komentiraj