SLAVEN LETICA: Korona i kućno zatočeništvo potenciraju problem usamljenosti

Gotovo svugdje u svijetu sve veći broj ljudi se javno buni i protestira protiv silom nametnutog kućnog zatočeništva: proglašenjem izvanrednog stanja, uvođenjem policijskog sata, stvaranjem kolektivnog pritiska na sve one koji ne prihvaćaju bespogovorno bojni poklič „Ostani doma!“ itd.

Naš poznati sociolog i sveučilišni profesor Slaven Letica kaže kako je korona virus radikalizirao ionako veliki problem suvremenog čovjeka – usamljenost.

U svojoj objavi na Facebooku kaže:

Uzroci tih buna i prosvjeda su vrlo racionalni, jer ljudi osjećaju da daljnja paraliza ekonomskog života donosi probleme koji su teži od rizika zaraze, pa i smrtnosti uzrokovane korona virusom: gubitak radnih mjesta, propast tvrtki, dužnička obiteljska ropstva, beznađe, pa i glad koja već pogađa stanovništvo brojnih zemalja u razvoju.

Korona virus radikalizirao je ionako veliki problem suvremenog čovjeka – usamljenost.

Samoća i usamljenost nisu, dakako, isti problemi, jer čovjek može biti sam, ali ne i usamljen. Može također biti kronično i beznadno usamljen, a ne biti sam.

Epidemija usamljenosti hara svijetom, pa je moguće prihvatiti definiciju usamljenosti koju sadrži video koji dijelim: „Ako se čovjek osjeća usamljenim, onda je usamljen!“

EU USAMLJENOST - ovo je slika po zemljama
EU USAMLJENOST – ovo je slika po zemljama

Anketna istraživanja pokazuju da su u Europskoj uniji najusamljeniji Francuzi, Talijani, Nizozemci i Belgijanci, a najmanje usamljeni Ciprani, Slovaci, Španjolci, Česi i Mađari.

Mi Hrvati smo u zlatnoj sredini, na 13 mjestu, s postotkom 4.5% onih koji izjavljuju da „nemaju nikog s kim bi razgovarali o osobnim problemima“.

Usamljenost je pomalo zanemareno područje duševnog zdravlja pojedinca, lokalne zajednice i nacije, iako ozbiljna istraživanja pokazuju da je usamljenost podjednak zdravstveni rizik kao PRETILOST i PUŠENJE.

Dakle, svjetska buna protiv izolacija i samoizolacija nije potaknuta samo samorazumljivim ekonomskim problemima, već i tjeskobom koju je čovjeku i ženi, kao „društvenim životinjama“, donijla korona i odnos vlasti prema njoj.

Komentiraj