SLAVEN LETICA: Koji čimbenici zapravo utječu na to tko će preživjeti, a tko umrijeti od COVID-a 19

Bez posebne je multivarijante faktorske analize vidljivo da je smrtnost korelirana s dobi, spolom i zatečenim zdravstvenim stanjem, ali postoji još nekolicina faktora ili čimbenika koji bi se mogli i morali uključiti u faktorsku analizu – kaže sociolog i sveučilišni profesor Slaven Letica.

Na Facebooku podsjeća i na svoju doktorsku disertaciju:

Prije punih 36 godina branio sam i obranio doktorsku disertaciju pod naslovom „ Faktori rasta (1960.–1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj“.

Disertaciju sam branio na Ekonomskom fakultetu, a radio sam na Medicinskom fakultetu, pa sam imao povjerenstvo sastavljeno od profesora s oba fakulteta.

Svrha je mog doktorskog istraživanja i analize bila utvrditi koji faktori ili čimbenici dovode do promjena u javnoj zdravstvenoj potrošnji, kako bi spoznaje o tome mogle koristiti pri definiranju javnih zdravstvenih politika: organizacije zdravstva i zdravstvenog osiguranja, sustav financiranja zdravstva te promjene u ponudi (medicinsko osoblje, bolnice, bolničke postelje, oprema i sl.) i potražnji (promjene dobne strukture stanovništva, njegova zdravstvenog stanja, korištenje različitih zdravstvenih usluga i sl.) zdravstvenih usluga.

Najveći dio istraživačkog rada sastojao se u prikupljanju i provjeri statističkih podataka. Na temelju tih podataka postavio sam niz znanstvenih hipoteza koje sam potvrđivao i osporavao multivarijantnom faktorskom analizom.

Shematske prikaze koncepcije analiza objavljujem iz knjige u kojoj se objavljena, neznatno redigirana moja disertacija: „Kriza i zdravstvo“, Stvarnost, 1984.
Objavljujem i faksimil sažetka rezultata analize.

Uz tu moju disertaciju vezana je i jedna zgodna anegdota. Kad sam se javno posvađao s dr. Franjom Tuđmanom i kad me je DORH gonio po službenoj ovlasti, uz njegov pristanak, zbog navodne uvrede predsjedničke časti, tajna služba uputila je dva agenta na Medicinskih fakultet da vide ima li u mojoj disertaciji neki dio koji bi se mogao povezati s propalim komunističkim poretkom. Nesretni agenti našli su se u nebranom grožđu, jer nisu ništa znali o za njih previše složenoj faktorskoj analizi.

Kad su napokon napustili kadrovsku službu Medicinskog fakulteta, tadašnji dekan, kasniji predsjednik HAZU dr. Zvonko Kusić, pokušao me zaštiti te je moj „dosje“ skrio u vlastiti radni kabinet. Na tome sam mu uvijek bio zahvalan, pa me je silno razočarao kad je pristao biti „potrčkom“ i „poklopcem za svaki lonac“ Andeja Plenkovića.

Žao mi je što nemam dvadesetak godina manje, pa da pristup i metodologiju moje disertacije mogu primijeniti na statističke podatke o liječenju, izlječenju, kliničkim komplikacijama i smrtnosti od COVID-a 19.

Naime, bez posebne je multivarijante faktorske analize vidljivo da je smrtnost korelirana s dobi, spolom i zatečenim zdravstvenim stanjem, ali postoji još nekolicina faktora ili čimbenika koji bi se mogli i morali uključiti u faktorsku analizu: podaci o pušenju pacijenata, zagađenosti zraka, voda i tla, podaci o cijepljenjima (posebice BSG), prehrani, bračnom stanju, radnoj povijesti, pretilosti itd.

Dakako, kao hipotetski važni čimbenici morali bi se uzeti u obzir protokoli liječenja, korišteni lijekovi, upotreba respiratora, odnos liječnika i medicinskog osoblja prema pacijentima itd.

[fb_pe url=”https://www.facebook.com/slaven.letica.9/posts/10159027776322871″ bottom=”30″]