SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ: Za više od 20.000 djece jedini topli obrok je onaj iz pučke kuhinje!
Više od dvadeset tisuća djece u Hrvatskoj nosi obuću koja im je prevelika ili premala, a jedini topli obrok im je onaj koji im roditelji donesu iz pučke kuhinje.
Svako peto dijete u Hrvatskoj živi ispod praga siromaštva. To, između ostaloga, znači i da mu roditelji ne mogu priuštiti izvanškolske aktivnosti, a nisu im dostupne ni usluge poput logopeda – to su podaci UNICEF-ovog istraživanja o predškolskoj djeci i siromaštvu.
“Kriza je nepovoljnije utjecala na materijalno blagostanje predškolske djece, nego na ukupno stanovništvo. Stope relativnog siromaštva predškolske djece do 2010. godine uglavnom su bile ispod nacionalnog prosjeka (od 2006. do 2010. između 14 % do 18 % predškolske djece živjelo je ispod praga siromaštva određenog kao 60 % medijana nacionalnog dohotka). Već u 2011. i 2012. godini stope siromaštva djece do pet godina porasle su na 21 % do 22 % i malo su iznad nacionalnog prosjeka.
Tijekom krize najviše se pogoršao materijalni položaj kućanstava u kojima živi troje i više predškolske djece te kućanstava s predškolskom djecom u kojima je zaposlen samo jedan član kućanstva. Isto tako, porasle su stope siromaštva predškolske djece iz urbanih, ali ne i iz ruralnih područja, iako i dalje više od 65 % siromašne predškolske djece živi u ruralnim područjima, upozorio je UNICEF u izvješću “Siromaštvo i dobrobit djece predškolske dobi u Republici Hrvatskoj”, a prenosi Glas Slavonije.
Natprosječne stope relativnog siromaštva u pravilu imaju predškolska djeca iz kućanstava bez zaposlenih osoba, iz jednoroditeljskih obitelji i obitelji s većim brojem djece te djeca sa sela.
U najnepovoljnijoj su situaciji predškolska djeca koja žive u kućanstvima bez zaposlenih osoba (više od polovine te djece živi ispod praga siromaštva), ili u kućanstvima u kojima se roditelji isključivo bave poljoprivredom. Predškolska djeca iz kućanstava u kojima nitko nije zaposlen predstavljaju oko osam posto ukupne populacije predškolske djece te nešto manje od jedne četvrtine sve siromašne predškolske djece. Ipak, više od polovine siromašne predškolske djece dolazi iz kućanstava u kojima je samo jedan roditelj zaposlen. Zaposlenost obaju roditelja ključni je čimbenik u borbi protiv dječjeg siromaštva.
Ako su oba roditelja zaposlena u punom radnom vremenu izvan poljoprivrede, stopa siromaštva niža je od pet posto. Zaposlenički status roditelja uvelike ovisi o razini njihova obrazovanja, jer obrazovaniji roditelji lakše pronalaze posao. Rizik od siromaštva povezan je sa zdravstvenim statusom roditelja i odraslih u kućanstvu. Predškolska djeca iz kućanstava s dvoje ili više članova s kroničnom bolešću, ili lošim zdravljem, imaju znatno višu stopu siromaštva u odnosu na ostala kućanstva, ali je udjel siromašne predškolske djece iz takvih kućanstava relativno malen (pet posto), navodi se u istraživanju.
“Nešto manje od jedne trećine siromašne predškolske djece živi u kućanstvima s bar jednim članom iznad 15 godina koji ima kroničnu bolest ili je lošeg zdravstvenog stanja. Siromaštvo u Hrvatskoj pretežito je ruralni fenomen pa je i stopa siromaštva predškolske djece iz seoskih naselja oko 40 posto veća nego ona djece iz gradskih naselja (gotovo dvije trećine predškolske siromašne djece živi u seoskim naseljima). Rizik od dječjeg siromaštva najveći je u ruralnim područjima središnje i istočne Hrvatske, a najmanji u područjima primorske/jadranske i zagrebačke regije, upozorava UNICEF, a piše Glas Slavonije.
Najčešće je jedini prihod tih siromašnih obitelji naknada iz sustava socijalne pomoći koja čini 50 % ukupnog dohotka kućanstava korisnika pomoći za uzdržavanje s predškolskom djecom, a dječji doplatci i porodiljne naknade čine daljnjih 44 % ukupnog dohotka. “To upućuje na već poznatu činjenicu da korisnici pomoći za uzdržavanje vrlo rijetko ostvaruju dohodak od rada ili mirovina. S druge strane, kućanstva korisnika jednokratne pomoći s predškolskom djecom imaju raznolikije izvore dohotka (više od polovine ovih kućanstava ostvaruje dohodak od stalnog ili povremenog rada), iako socijalni transferi (bez mirovina) čine više od 63 % njihova ukupnog dohotka”, zaključuju u UNICEF-u.