SINDIKATI TRAŽE VEĆE KOEFICIJENTE: Učitelji najlošije plaćeni radnici s visokom stručnom spremom
Održana je zajednička konferencija Školskog sindikata Preporod i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na kojoj je tema bila zahtjev za izmjenom koeficijenata radnih mjesta u prosvjeti i znanosti.
Izvor: Media servis
Na konferenciji je čelnik Preporoda Željko Stipić pozvao Vladu zbog niskih koeficijenata za zaposlene u obrazovanju, a time i niskih plaća. Istaknuo je da je šest mjeseci prošlo od nove uredbe o koeficijentima, a kako su i prije nje sindikati upozoravali na negativne posljedice te uredbe.
Kaže kako je neprihvatljivo za društvo da su plaće nastavnika i učitelja ispod prosječne plaće u zemlji. Medijima su se obratili dva tjedna uoči sastanka vijeća na kojem će se raspravljati o koeficijentima, a Stipić kaže da je to jer ih Vlada ignorira.
“Uvijek nam kažu da je sve u redu, ali da smo zakasnili jer je već donesen proračun za iduću godinu. Bojim se da ova Vlada i ove godine to radi, i po pitanju osnovice i koeficijenata. Jer zavlači sindikate javnih službi i to ih zavlači već poprilično. Prije mjesec dana smo poslali zahtjev da moraju krenuti pregovori, međutim nismo dobili nikakav odgovor. Ja se ne bih iznenadio da oni nas pozovu u istome tjednu kad će biti donesen proračun.”
Naglašava da premijer Andrej Plenković i Vlada time pokazuju koliko su im malo važni sindikati. Najavio je kako će prvo poslati zahtjev, a ukoliko im opet ne bude odgovoreno ili se ne korigiraju koeficijenti, bit će prisiljeni na druge metode. Usporedio je situaciju u znanosti i obrazovanju sa štrajkom medicinskoh djelatnika zadnjih nekoliko dana.
“Vidite da se ovih dana priča o koeficijentima vrti i kroz ovaj štrajk jednog od sindikata u zdravstvu. Imamo nekih skupina unutar zdravstva koje su prošle loše. Kada smo mi u ptanju, radnici osnovnih i srednjih škola, mi nemamo taj problem. Mi smo svi prošli loše. I tražit ćemo u određenom postotku povećanje koeficijenata svih radnika u školama. Od onog najmanjeg 1.06, pa sve do onog najvećeg 2.62.”
Ističe kako je moguće da će njihovi zahtjevi biti odbijeni. U tom slučaju će prijeći na granske kolektivne ugovore. Stipić naglašava, da iako ih država ignorira, odustati neće. Na optužbe da traže previše, čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin kaže:
“Mi smo pisali, upozoravali, mislim da smo vrlo jasno i javno djelovali i argumentirali naše nezadovoljstvo ovim postojećim sustavom koeficijenata.”
Dodao je kako su već nakon izlasavanja novih koeficijenata prikupili oko 39.000 potpisa zaposlenika u sustavu obrazovanja koji su njime nezadovoljni. Upravo oni tjeraju sindikat na djelovanje i ove zahtjeve.
“76 posto zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju je izrazilo da je sustavom koeficijenata nezadovoljno. 90 posto njih je reklo da je spremno podržavati aktivnosti sindikata da se taj i takav sustav koeficijenata izmijeni.”
Stoga, kaže, da nemaju izbora te da moraju nastaviti s borbom za dostojanstvene koeficijente u obrazovanju. Najavio je da će opet poslati zahtjev za izmjene koeficijenata, a ako ih Vlada odbije, tražit će drugi način povećanja plaća, a jedno od njih je ponovno uvođenje prosvjetnog dodatka koji je sada uključen u koeeficijent. Evo što je o njemu rekao.
“Podsjetit ću još malo uz ovaj prosvjetni dodatak. Mi smo tu imali jednu vrlo nezgodnu situaciju s ministarstvom, a to je da je naš potpis na taj sporazum kojim smo se kao trebali odreći tog dodatka bio falsificiran.”
Ipak, izrazio je nadu u promjene s novom garniturom u ministarstvu. Naglasio je i koja je originalna svrha tog dodatka, te koji je razlog zbog kojega se tako oštro bore za povećanje koeficijenta.
“Svrha je bila osigurati sustavu prosvjete primjerenu poziciju u odnosu na druge zaposlena u javnim i državnim službama, ali i u odnosu na generalnu poziciju plaća u zemlji. Ako uzmete prosječnu plaću za Visoku stručnu spremu u zemlji i prosječnu plaću učitelja s koeficijentom 2.01. Danas je to isto tako otprilike. Ista situacija. I ta početna radna mjesta su potplaćena. Bila i jesu.”