RUSIJA U MAGLI DEMAGOGA: Europa je pljeskala kad je Putin došao na vlast – danas joj nosi rat

Putinova Rusija: U magli demagoga

Koju ideologiju slijedi ruski predsjednik Vladimir Putin? Stručnjaci u njegovim govorima vide brojna preklapanja s antiliberalnom “novom desnicom”.

Kada je Vladimir Putin u 15:47 završio svoj govor, stotine zastupnika Bundestaga je ustalo. Izgledalo je kao da čitava Njemačka plješće mladoj ruskoj uzdanici. Bio je to 25. rujan 2001. godine. Putin je govorio o jedinstvenoj europskoj kulturi, o kneževima od Hessen-Darmstadta i izgradnji demokratskog društva. Govorio je na njemačkom. I na kraju, razgalio srca svih parlamentaraca – od socijalističke Ljevice do transatlantski orijentiranih konzervativaca Unije (CDU/ CSU), kada je oduševljeno zaključio: „Mi dajemo zajednički doprinos izgradnji europske kuće”. Putin, Europljanin.

Više od 20 godina kasnije, entuzijazam, rusko demokratsko buđenje i put Rusije ka Europi leže u pepelu i ruševinama. Rusija vodi rat u Europi. Što se zapravo dogodilo?

Ideologija osiguravanja moći

„Ne mislim da Putin slijedi određenu ideologiju, on se koristi različitim sredstvima da legitimira svoje zločinačke radnje. Ovako to analizira profesorica slavistike Sylvia Sasse sa Sveučilišta u Zürichu. Putinova glavna briga je da zadrži svoju moć u vlastitoj zemlji „i da se proširi na područja koje on naziva ‘ruskim svijetom'”, rekla je Sasse u intervjuu za DW.

Sasse primjećuje da se on sve više poziva na konzervativne, antidemokratske ideje i da ih također citira u svojim govorima. Na primjer, na monarhističkog filozofa Ivana Iljina ili nacionalista Leva Gumiljova. „Putin je u magli etno-nacionalističkih, često antisemitskih, autokratskih demagoga, koji također karakteriziraju novu desnicu širom svijeta”, kaže Sasse.

Jedno od njihovih živopisnih lica je Aleksandar Dugin. Po njegovom mišljenju, za ratove u svijetu odgovorna je tobožnja „globalna elita”: „Oni uništavaju zemlje”. On odbacuje zapadni koncept demokracije. A za Ruse definira drugačiju sliku čovjeka: “Za nas Ruse biti čovjek znači pripadati cjelini. Za nas čovjek nije individua”, rekao je on u intervjuu za kanadsku televiziju, kako piše Deutsche Welle.

Boriti se sa Zapadom

Dugin je jedna od zvijezda takozvane „nove desnice”. Već godinama se spekulira o njegovoj vezi s ruskim predsjednikom Putinom. S obzirom na Putinovu izolaciju, to se ne može provjeriti. Ali on je rado viđen gost u medijima lojalnima Kremlju. I stručnjaci vide brojna ideološka preklapanja. Tako Dugin na internetskoj platformi „VK” opisuje borbu protiv Ukrajine kao uvjet za preporod ruske imperije. A „Zapad” u Duginovoj ideologiji predstavlja smrt, samoubojstvo i degeneraciju.

Svojom desničarskom ekstremističkom, antiliberalnom ideologijom nalazi pristalice i u Njemačkoj i drugim europskim zemljama. On također ima veze s američkim pokretom „Stara desnica” i sreo se 2018. u Rimu sa Steveom Bannonom. Dugin je veliki poštovatelj Donalda Trumpa. Nakon izborne pobjede, on je za tursku televiziju TRT koncem 2016. rekao: „Od sada je Amerika ponovno velika – ali više nije imperijalistička”.

Pitanje identiteta

Historičar Igor Torbakov sa švedskog Sveučilišta Uppsala već godinama promatra i opisuje intelektualno odvajanje od Europe u Putinovoj Rusiji. Torbakov u Putinovim postupcima vidi i borbu s pitanjem ruskog identiteta: Koliko Rusiju oblikuje Europa? Koliko Azija? I koliko je ovaj identitet neovisan?

Na predavanju na Harvardu 2016. Torbakov je opisao težnje Ukrajine da se pridruži EU kao – šok za ruski koncept posebnog slavenskog identiteta. Na kraju, ova težnja predstavlja prijetnju Putinovim zahtjevima Rusije za mjesto među velikim silama.

Kao poseban izazov za elitu Kremlja, neposredno prije početka rata protiv Ukrajine, Torbakov opisuje – odrastanje mlađe generacije. Jer, ona također vidi fundamentalne političke ideale u ljudskom dostojanstvu, slobodi, demokraciji i toleranciji: „Ove ‘europske vrijednosti’ su univerzalne. Mlađe generacije su to shvatile. Oni izlaze na ulice širom ove ogromne zemlje izazivajući vladajuće elite”, piše Igor Torbakov u aktualnom broju časopisa German and International Politics Journal.

A i nakon izbijanja rata, protesti se nastavljaju – sada protiv rata u Ukrajini. Policija i pravosuđe se žestoko obračunavaju s demonstrantima. Djecu iz osnovnih škola također se hapsi zbog držanja antiratnih plakata. Amnesty International zabilježio je skoro 6.000 hapšenja u prvom tjednu rata i kritiziraju sve veću cenzuru u Rusiji.

U rujnu 2001. mlada nada Vladimir Putin dao je još jedno obećanje u Bundestagu: „Glavni cilj unutarnje politike Rusije je prije svega da jamči demokratska prava i slobodu”. Dvadeset godina kasnije on vodi agresorski rat protiv svojih europskih susjeda.