REPORTERSKA INSPEKCIJA: Je li ‘Škola za život‘ doista promijenila škole
Prošlo je mjesec dana otkako je u 74 škole krenula provedba eksperimentalne kurikularne reforme.
Piše: Adela Kolega (Media servis)
Nije sve išlo glatko, probijali su se rokovi, ‘Škola za život‘ Ministarstva obrazovanja naišla je na brojne kritike. Ovog puta, ne uvlačeći politku, odlučili smo provjeriti s ravnateljima škola obuhvaćenih programom kako sve funkcionira u praksi.
Eksperimentalni program “Škola za život” provodi se od ove jeseni u 74 hrvatske škole. Fokus nastave više nije na profesorima nego na učenicima koji uče samostalno rješavati probleme i zaključivati. Profesori prolaze web edukacije i dobro se snalaze s promjenama u radu s učenicima, tako su to predstavili iz Ministarstva obrazovanja.
Dok program jedni brane, drugi oštro kritiziraju, provjerili smo s uključenim školama što im je to u prvih mjesec dana donio eksperimentalni program. Ravnatelj strukovne škole Vice Vlatkovića iz Zadra Tihomir Tomčić osvrnuo se za Media servis na novi pristup nastavi putem tableta.
“Oni se tiču onih 30 posto digitalnih sadržaja, više manje. Poanta je, da onih 70 posto, bili vi “Škola za život” bili to eksperimentalni programi, bili to stari programi, da imate kreativnu nastavu, da imate problemsku nastavu, projektnu nastavu. Da nemate više ono pusto diktiranje, da tu djecu ne obasipamo svim onim silnim informacijama koje im nikad neće trebat u životu i sve će bit okej.”
Važno je da se krenulo s promjenama, smatra Tomčić. “Što god da krenemo mora bit bolje, al‘ ovo je definitivno bolje.”
Ravnatelj Osnovne škole Milke Trnine iz Križa Zlatko Hasan zadovoljan je što je sada velik programski dio nastave preusmjeren na učenike.
“Sada je 60 posto da učenici rade sami, 30 posto sami pokušavaju doći do rješenja i sami primijeniti ono što su u prethodnom dijelu sata naučili ili saznali, a učitelj je tu prisutan samo 10 posto znači on usmjerava, on je tu koordinator, na neki način samo pomaže kad učenicima nesto zapne i kad im bude teže.”
Ravnateljica srednje škole Delnice Slađana Srkoč od nove reforme očekuje puno. “Da učenici više istražuju, više terenske nastave, odnosno da ih se uči kako riješiti neki problem i da steknu neke kompetencije za život, a ne samo učenje nekih činjenica koje se vrlo brzo zaborave.”
Obrazovna reforma trebala bi učenike naučiti samostalnom radu i snalaženju u životu općenito, a hoće li u tome u uspjeti, vidjet ćemo ubrzo. Već sljedeće godine ide frontalno u sve škole.