REFORMA DUBLINSKOG SUSTAVA: Treba li stavljati na stol mrtvi projekt stalnih kvota za azilante
Nakon što je europski sustav azila neslavno propao na migrantskom valu s Bliskog istoka, Europska komisija pokrenula je inicijativu o reformi Dublinskog sustava koji to pitanje regulira.
Ambicioznu reformu, koja bi dodijeljivanje azila prebacila s nacionalne na europsku razinu te odredila stalan mehanizam raspodjele, velik broj zemalja članica odmah je hladno odbacio. Ostaje pitanje za koje će reforme uopće postojati suglasje, prenosi Media servis.
Njemačka i Austrija, Skandinavija, zemlje Beneluxa – to su uglavnom željena odredišta tražitelja azila. Te su zemlje za azilante atraktivnije od drugih, nude bolje uvjete i uglavnom su otvorenije. Sada sustav funkcionira tako da se tražitelji azila moraju obraditi u zemlji u kojoj su prvi put stupili na tlo Europske unije što radi ogroman pritisak na Grčku i Italiju.
Nakon toga, unutar EU kreću u tzv. sekundarnim valovima, kako bi došli do zemlje u kojoj žele ostati. Migrantski val koji je prije više od godinu dana zapljusnuo europske obale i od tada ne staje, pokazao je sve slabosti ovog sustava. Nakon što je, cjenkajući se s Turskom, Europa došla do kakvog – takvog rješenja o zaustavljanju vala, Europska komisija prionula je izradi stategije kako, u ovim kriznim okolnostima, učinkovitije urediti sustav azila. Jedna od najvećih zamjerki je zašto su išli s otvorenom debatom, a ne s konkretnim prijedlogom rješenja.
Potpredsjednik Komisije Frans Timmermans:
“Gledajte, super je biti u pravu ali još je bolje biti relevantan. Sada pokrećemo debatu kako bi znali u kojem pravcu ćemo napraviti prijedlog, a sve kako bismo bili sigurni da će proći na Vijeću i u Parlamentu”, kazao je Timmermans.
A što uopće može proći kao prijedlog, nakon što je ovaj migrantski val pokazao da neke zemlje jednostavno neće izbjeglice na svojem teritoriju. Češki premijer Bohuslav Sobotka odbacio je već u startu.
“Velik broj država članica uključujući našu smatra kontraproduktivnim to što Komisija ponovno stavlja na stol taj mrtvi projekt stalnih kvota”, naglasio je.
Profesor sociologije sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Dario Čepo objašnjava kako će podjela biti vrlo jasna:
“One države koje se nalaze na vanjskim granicama Europske unije, pogotovo južnim granicama, ali i neke države poput Finske koje su osjetile pritisak izbjeglica iz Rusije, one će bti za. Protiv će biti naravno države srednje i istočne Europe koje su i dosada bile protiv kvota i protiv distribucije tražitelja azila i to u načelu samo dok su na vlasti nacionalisti kao Mađarskoj, neokonzervativci kao u Poljskoj ili populisti kao u Slovačkoj”, kaže Čepo i zaključuje da će se stav promijeniti kada na vlast dođu kooperativnije političke skupine.
Dogovor će postići, a reforma Dublina provesti. No njen uspjeh trajat će koliko i status quo.
“Bit će uspješna sve dok se ponovo ne pojavi neka velika kriza kao ova prošlogodišnja kada će se države članice ponovno ukopati u svoje partikularne interese i jednostavno ignorirati zajedničko djelovanje”, zaključuje profesor Čepo.