REAGIRANJA: Trumpovo “zbogom” sporazumu ne može proći bez posljedica
Ono čega se cijeli svijet pribojavao, američki predsjednik Donald Trump je napravio. Svijetu i naciji objavio je da se SAD povlače iz nuklearnog sporazuma s Iranom.
Piše: Marinela Ruškovački (Media servis)
Međunarodna zajednica uglavnom žali zbog ovakve odluke, a pitanje svih pitanja jest – koje će biti njezine posljedice? “SAD se povlače iz nuklearnog sporazuma s Iranom”, objavio je američki predsjednik i ovom kratkom rečenicom uzdrmao svijet.
Trump je u svom obraćanju ponovio po nebrojeni puta da se radi o “užasnom sporazumu” koji nije trebao biti potpisan. Iako je ova odluka značila “potres” na globalnom geopolitičkom planu, nije to potres koji nitko nije mogao očekivati, jer Trump nikada nije skrivao koje su mu namjere.
Jedino što ga je do sada “držalo” unutar sporazuma kojim se Teheran obvezao da će obustaviti nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija su neki članovi njegove administracije, kojih se malo po malo Trump kroz mandat rješavao.
Više od deset izvješća o aktivnostima Teherana do sada je pokazalo da kršenja odredbi sporazuma nije bilo, no Trumpa to nije zaustavilo.
“Sporazum nije donio spokoj ni mir. Nikada i neće‘‘, naglasio je.
“U teoriji tzv. iranski sporazum je trebao zaštititi SAD i saveznike od uranskih nuklearnih bombi. Ustvari, sporazum je dozvoljavao nastavak obogaćivanja uranija i razvijanja nuklearnog oružja”, istaknuo je Trump.
Nisu ga spriječila ni intenzivna nagovaranja čelnika Francuske, Njemačke i Velike Britanije proteklih tjedana, no to malo koga može iznenaditi, smatra stručnjak za geopolitiku, Vlatko Cvrtila.
“To je bio jedini mogući ishod. Dakle, ja nisam niti očekivao da će ga njemačka kancelarka ili francuski predsjednik nagovoriti da on promijeni svoje mišljenje”, ističe Cvrtila.
Posljedica će sigurno biti, one možda neće biti vidljive odmah, a mogu se svrstati u tri skupine. Prve su one koje će se izravno odraziti na Bliski istok.
“Prije svega Izrael i odnos prema sirijskom ratu i njihov odnos prema samome Iranu. Drugo, također će utjecati na buduću suradnju između EU-a i nekih europskih država i SAD-a. Treće posljedice su na odnose Sjedinjenih Američkih Država s Rusijom i Kinom, gdje ovim potezom SAD omogućavaju jačanje strateške pozicije Rusije na Bliskom istoku”, smatra Cvrtila.
Trump ne samo da je “rekao zbogom” sporazumu, nego je najavio i još žešće sankcije, i to ne samo za Iran nego i za sve one koji mu budu pomagali.
‘‘Sjedinjene Države uvijek su se ponašale neprijateljski‘‘, odgovorio je iranski predsjednik Hassan Rouhani.
“Sada je ovo nuklearni sporazum između Irana i ostalih 5 zemlja. U ovakvim okolnostima moramo vidjeti kako će ostalih 5 zemalja reagirati”, istaknuo je Rouhani.
Palila se u iranskom parlamentu danas i američka zastava, uz povike parlamentaraca “smrt Americi”.
Predsjedavajući u iranskom parlamentu, Ali Larijani zastupnicima je poručio da bi sporazum mogao biti spašen ako se zemlje EU-a, Kina i Rusija potrude. Iran svakako ima jake karte u rukama, smatra Cvrtila, jer mogu reći da je glavi jamac sporazuma odustao i da oni nastavljaju s razvojem nuklearnog programa jer sporazum nije propao njihovom krivnjom.”Ako će on postići neku vrstu sporazuma s Rusijom, Kinom, a posebice s nekim europskim državama, onda će oni biti vrlo oprezni da ne izazivaju one koji su ih u ovom trenutku podržali i da njih ne dovode u nezgodnu poziciju”, ističe profesor Cvrtila.
Izrael, na čije se podatke da Iran nikada nije prestao s razvijanjem nuklearnog programa Trump i pozvao, među rijetkima je koji pozdravlja ovakvu odluku. Vesele se i u Saudijskoj Arabiji, tradicionalnom neprijatelju Irana.
Oni koji se ne vesele, a mnogo je sada na njima su svakako čelnici EU-a, čija je povjerenica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini poslala poruku Tehranu.
“Sve dok Iran izvršava svoje obaveze, kao što to radi do sada, EU će ostati predana punoj implementaciji sporazuma”, poručila je Mogherini.
Predsjednik Europskog vijeća, Donald Tusk, poručio je da će politika Donalda Trumpa prema sporazumu naići na jedinstven odgovor EU-a, o čemu će se raspravljati sljedećeg tjedna na summitu u Sofiji.
Europa tako šalje poruke o puno autonomnijim vanjskopolitičkim odlukama. Da je duboko razočarana odlukom poruka je Rusije, koja je do nedavno “ratovala” s EU zbog slučaja Skripal, a sada su na istoj strani.
Nestabilnosti se boji i Turska.
Barack Obama, osveta kojemu je po mnogima jedan od razlogaza ovakav Trumpov potez, poručio je da se radi o “ozbiljnoj pogrešci”. Na domaćem tlu demokrati smatraju da se ugrožavaju odnosi s globalnim saveznicima. Trumpov imidž unutar granica SAD-a mogao bi nakon ovoga imati i uzlet, no izvan granica moglo bi doći do smanjenja volje nekih aktera za suradnjom sa Sjedinjenim Američkim Državama.