RAT I RELIGIJA: Raskol pravoslavnih crkava u ukrajinskom ratu

U Rusiji je oko 75 posto ljudi pravoslavne vjeroispovijesti, u Ukrajini 60 posto. Kako se ponašaju njihove crkve u ovom ratu?

Agresorski napadački rat Rusije protiv Ukrajine dijeli i pravoslavnu crkvu. Dok ruski pravoslavni patrijarh Kiril u Moskvi opravdava rat, ukrajinska pravoslavna crkva kao i neki svećenivci u Rusiji ga osuđuju.

„Moskovska patrijaršija je dugo šutjela o ratu”, objašnjava Tomas Bremer profesor za ekumenu Sveučilišta u Münsteru. Međutim, u međuvremenu se to promijenilo. U svojim propovijedima u Moskvi, patrijarh Kiril je Putinov rat prikazao kao legitiman otpor zapadnim vrijednostima. „On to zasniva na gej paradama ponosa”, objašnjava Bremer, kako piše Deutsche Welle.

U skladu sa zabranom predsjednika Putina da se ne izvještava o ratu ili čak i samo da ga se tako naziva, patrijarh za invaziju na Ukrajinu nije koristio riječ “rat” već je govorio o “događajima” i “vojnim akcijama”.

Vjerska raznolikost u Ukrajini

Dok je u Rusiji relevantna samo Ruska pravoslavna crkva, Ukrajinu karakterizira vjerska raznolikost. Pravoslavno kršćanstvo ima burnu povijest u toj zemlji, posebno od uspostavljanja nezavisnosti Ukrajine od Sovjetskog Saveza 1991. godine.

U zemlji trenutno postoje dvije pravoslavne crkve: s jedne strane, nezavisna Pravoslavna crkva Ukrajine (OKU), koju predvodi mitropolit Epifanije. Ovu crkvu je priznao Bartolomej I u Istanbulu, koji se može shvatiti kao “Počasni poglavar” od oko 260 milijuna pravoslavnih kršćana širom svijeta.

S druge strane, postoji Ukrajinska pravoslavna crkva (UPC), koja je autonomna crkva unutar Ruske pravoslavne crkve i u prošlosti se nije često politički izražavala.

Kako se ponašaju pravoslavne crkve u Ukrajini?

„Dvije pravoslavne crkve u Ukrajini nazivaju rat njegovim imenom i oštro ga osuđuju”, kaže je Bremer za DW. Od OKU-a se to i očekivalo. Ali čak i patrijarh UPC, koja je ipak dio Ruske pravoslavne crkve, govorio je o “invaziji” na Ukrajinu prvog dana rata i pozvao Putina da okonča rat.

“Sinod Ukrajinske pravoslavne crkve je čak pozvao patrijarha u Moskvi da iskoristi svoj utjecaj na Putina i da radi na miru”, napominje Bremer. “Ali to je izostavljeno u izvještavanju u Rusiji. Ratni užasi tamo uopće nisu vidljivi”, kaže Bremer.

Dolazi li do raskola crkve?

„Činjenica da se moskovski patrijarh ne angažira za mir je dovela do toga da su mnogi episkopi UPC-a u Ukrajini naložili da ne spominju njegovo ime u molitvi, kao što je uobičajeno”, kaže Bremer. To je čak slučaj i na sjeveroistoku Ukrajine, na ruskoj granici.

„U crkvi se vidi veliko odmicanje od Moskve”, analizira Bremer. Moskovski patrijarh je izgubio povjerenje svoje braće u Ukrajini, a time i mnogih vjernika u zemlji. Oko 12.000 od 38.000 zajednica Ruske pravoslavne crkve nalazi se u Ukrajini i dio su UOK-a, što je prema Bremerovim riječima, gotovo trećina.

Otpor postoji i u Ruskoj pravoslavnoj crkvi

Početkom ožujka, ruski pravoslavni svećenici su objavili otvoreno pismo pozivajući na prekid rata. U pismu, napisanom na ruskom jeziku, pored ostalog piše: „Mi, svećenici i đakoni Ruske pravoslavne crkve, apeliramo na sve one u čije ime se vodi bratoubilački rat u Ukrajini i pozivamo na pomirenje i hitan prekid vatre”.

Oni govore o “putu patnje kojem su nezasluženo izložena naša braća i sestre u Ukrajini” i već gledaju u budućnost: “Tužni smo kada pomislimo na jaz koji naša djeca i unuci u Rusiji i Ukrajini moraju premostiti da ponovo budemo prijatelji, da se poštujemo i volimo.” U međuvremenu, pismo je potpisalo 286 svećenika i đakona.

Bremer u intervjuu za DW kaže da je „to vrlo hrabro.” To je relativno mala grupa od 286 potpisnika od oko 36.000 svećrnika koliko ih ima u Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Oni su sada podvrgnuti represalijama i progonu od strane ruskih vlasti i tajne službe FSB.

„Ruski pravoslavci” kao religija i kulturni identitet

Privrženost pravoslavnoj crkvi u Rusiji može može biti pitanje i vjerskog i kulturnog identiteta. „Ima ljudi u Rusiji koji sebe opisuju kao pravoslavne, ali u isto vreme kažu da ne vjeruju u Boga”, objašnjava Bremer.

Pravoslavno kršćanstvo je povijesno blisko povezano s Rusijom, objašnjava teolog, a Putin to koristi. Na primjer, u govoru u kojem je opravdavao “vojne akcije” u Ukrajini, osvrnuo se čak i na vjersku dimenziju kada je između ostalog lažno govorio da ruske pravoslavce progone u Ukrajini.

To je narativ o jedinstvu koji obje pravoslavne crkve u Ukrajini jasno odbacuju – u svakom slučaju od izbijanja rata. „Kakve će efekte rat imati na pravoslavne crkve zavisi od toga kako se stvari razvijaju i tko će izaći kao pobjednik”, smatra Bremer. On predviđa da će, ako Rusija preuzme Ukrajinu, to značiti kraj nezavisne Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC).

Međutim, Ruska pravoslavna crkva je već izgubila mnoge vjernike u Ukrajini, a možda i neke u Rusiji.