RASTE SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ: Navale na pučke kuhinje sve su veće
Koronakriza, potres, ali i zima koja je svakim danom sve bliže, kao i sve izraženija komponenta nezaustavljivog starenja stanovništva u Hrvatskoj, samo su dodatno produbili već aktualan hrvatski problem – siromaštvo.
Posljednjih godinu dana, kažu za 24 sata iz pučkih kuhinja diljem gotovo cijele zemlje, povećao se broj korisnika. Sve je više potrebitih ljudi koji si ne mogu samostalno priuštiti obrok, pa su primorani otići u pučku kuhinju.Kriterija i pravila gotovo da ni nema. U redu za tanjur, najčešće toplog variva, uz kakvu skromnu salatu i komad kruha, danas, češće nego ikad prije u našoj zemlji, stoje samci, mladi ljudi, stariji, višečlane obitelji, samohrani roditelji…
“Pučke kuhinje zapravo su lokalne, veliki gradovi imaju zakonsku obavezu organizirati pučku kuhinju, no nažalost ne drže se svi tih propisa. U Zagrebu je još dobro. U manjim sredinama to je druga priča”, kaže za 24 sata Sanja Blažeković iz Hrvatske mreže za beskućnike.Ističe veliki problem upravo zagrebačkih “javnih kantina”.
Naime, pravo na obrok u pučkoj kuhinji u Zagrebu mogu ostvariti isključivo ljudi koji imaju prebivalište u Gradu Zagrebu, a prema procjenama, čak tridesetak posto beskućnika u glavnom hrvatskom gradu dolazi iz ostalih dijelova zemlje, pogotovo iz Slavonije. Nerijetko, dodaje, iz slavonskih područja u kojima nema pretjerano razvijenih socijalnih usluga dođu u Zagreb, gdje postoje i pučke kuhinje, i socijalne samoposluge, i slično.
Dojam možda može prevariti, ali zato brojevi ne lažu. Samo u Zagrebu pravo na prehranu u pučkoj kuhinji ostvaruje više od 1940 korisnika, pa tako u blagovaonicama, primjerice, Ustanove Dobri dom Grada Zagreba, svakodnevno kuhaju oko 2000 porcija hrane. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, u čijoj su nadležnosti zagrebačke pučke kuhinje, napominje i kako Ustanova Dobri dom za korisnike Prihvatilišta za beskućnike Gradskog društva Crvenoga križa Zagreb osigurava svakodnevno jedan obrok, odnosno ručak.