RASTE INOZEMNI DUG: Kako se nositi s minusom od 47,4 milijardi eura?

Među temama o kojima je premijer Orešković razgovarao s predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom vjerojatno je bio i inozemni dug Hrvatske.

Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug je na kraju listopada 2015. godine iznosio 47,4 milijardi eura, odnosno 108,7 posto BDP-a. Pokazuju to posljednji podaci HNB-a.

Nakon dva mjeseca smanjenja porastao je tako za 0,8 posto. I dalje je vidljiv trend povećanja vanjske zaduženosti države, dok financijski sektor smanjuje inozemni dug, prenosi Media servis.

HDZ-ov Ivan Šuker kaže da je, za razliku od prethodnih godina, u ovom trenutku porazno da je glavni generator tog duga država. Sada je valjda svima jasno da je program nove hrvatske Vlade da se uspori rast javnog duga s čime će se i usporiti zaduživanje u inozemstvu te, kao što je rekao i premijer, da se državna imovina stavi u funkciju, kaže Šuker koji ističe da se treba okrenuti i strukturnim reformama.

“Da smo imali ovih šest godina dovoljno političke snage da se provedu te strukturne reforme, vjerojatno bi javne financije izgledale drugačije. Prema tome, ova vlada je u protekle četiri godine svojim strukturnim reformama, kojih uopće nije bilo, u principu podignula godišnji deficit. Vidjet ćete što se dogodilo 2015., zadnji pet mjeseci se ništa nije trošilo i događalo i zato će deficit izgledati kako će izgledati, ali su mnoge obaveze ostavljene na ovoj vladi,” poručio je HDZ-ov Šuker.

Bivši ministar financija SDP-ov Boris Lalovac kaže – dok imate 5-6 godina recesije i dok pada bruto domaći proizvod “normalno je nekako da taj udio duga raste”.

Ono što je bitno da se kod vanjskog duga 1/3 odnosi na državu, a 2/3 na banke i poduzeća, kaže pak Lalovac koji smatra da bi nova Vlada svojim mjerama mogla pokušati smanjiti udio javnog duga. Ističe pritom da je bitno da je Hrvatska i u doba recesije, iako nije imala investicijski rejting, mogla izaći na financijsko tržište i jeftinije se zaduživati što “ostavlja ministru financiju mir da bude fleksibilan”.

“Vidjeli ste da su poslovne banke prošle godine rekle da ne mogu financirati ne samo državu nego i javna poduzeća. Pred novom vladom je kako refinancirati Hrvatske autoceste i velike kredite koji nam dolaze u javna poduzeća. To je jedan od ključnih momenata. Ako imate zatvoreno financiranje na vanjskom tržištu onda je to jedan ogroman problem jer na domaćem tržištu ne možete naći te novce. Svakako je dobro da imamo pristup vanjskom tržištu, ali dalje ograničavati. Kako će se smanjivati vanjski dug? Jedino ekonomskim rastom,” objašnjava Lalovac.