RAD NA DALJINU: Sve se više radi od kuće, a čekaju se i zakonski okviri

Pandemija korononavirusa sa sobom je, osim izazova na zdravstvenom polju, donijela izazove i promjene u svim granama društva i života, posebno načina na koji radimo.

Izvor: Media servis

Veliki broj građana u svijetu, ali i kod nas, već duže vrijeme radi od kuće, a sve poslodavce, a time i njihove radnike tek čeka novi zakonodavni okvir koji bi trebao urediti novonastale radne odnose i situacije.

Oko 1,9 posto radnika u Hrvatskoj u 2019. godini radilo je od kuće, dok se taj broj, izazvan pandemijom i lockdownom, u srpnju prošle godine popeo na više od 31 posto. Europski prosjek iznosio je 46 posto zaposlenih, podaci cu to EUROSTAT-a. Nedostaju nam kolege, ometaju nas ukućani, nismo samodisciplirani, ali dobili smo fleksibilnost i udobnost u radu, uštedu vremena zbog rjeđih putovanja na posao te lakše usklađivanje poslovnog i obiteljskog dijela života, kaže Alen Mrvac s portala Moj posao.

“Možemo reći da se građanima, odnosno radnicima mogućnost rada od kuće svidjela. Većini njih se svidjela mogućnost da barem povremeno rade na taj način, odnosno da kombiniraju rad od doma i dolaske u ured. To je oblik rada koji se najviše svidio našim sugrađanima. Ako mogu birati, oni bi odabrali taj miks – da povremeno dolaze u ured, a da povremeno rade od kuće, ovisno o situaciji i željama”, kaže Mrvac.

Da se hibridni rad pokazao najboljim, potvrdila je i direktorica za radne odnose i ljudske potencijale HUP-a Milica Jovanović. Prema važećem Zakonu o radu postoji samo institut rada na izdvojenom mjestu rada. Međutim, problem je što se time radnika fiksira na jedno mjesto s kojeg on uvijek mora raditi. Tehnološkim napretkom, rad na daljinu danas je moguć u puno širem opsegu, stoga bi propisi trebali pratiti suvremene tehnologije, napominje Jovanović.

“Jako je važno da naš zakonodavni okvir omogući radniku da on može odlučiti u svakom trenutku gdje će on biti, ako to uvjeti poslovanja dozvoljavaju. Ono što HUP predlaže je da se omogući da ovakav institut ostane u zakonu, ali da se omogući novi institut koji se zove rad na daljinu, koji bi u sebi prepoznavao upravo ove elemente koji sad nedostaju, a to su stalni rad na daljinu, povremeni rad na daljinu i rad u posebnim, izvanrednim okolnostima kakve danas imamo”, kaže Jovanović.

Oni koji rade od kuće trebaju bolju zaštitu, kaže i Međunarodna organizacija rada u novom izvješću. Plaće ne bi trebale biti manje, zaštita na radu kad radnik radi na nekom drugom mjestu morat će biti posebno regulirana jer poslodavac ne može znati gdje njegov radnik obavlja posao, ističe Jovanović. HUP u novom Zakonu traži i takozvani benefit rada.

“U situaciji kada radnik odluči raditi od kuće i li gdje god mu to odgovara, u nekom postotku radnog vremena na godinu ili u nekom refrentnom razdoblju, da se samo javi svom nadređenom da taj dan ostaje raditi od kuće. Poslodavac u tom trenutku nemam nikakvu korist osim zadovoljnog radnika, ali radnik ima jer lakše može organizirati obveze, privatne, obiteljske”, dodaje Jovanović.

Izazov će biti i uspostava radnog vremena, uz obavezne dnevne, tjedne i godišnje odmore, ali poslodavcima je u konačnici najvažnije da posao bude odrađen u zadanom vremenskom roku, naglašava Mrvac.

“Tu je stvar povjerenja između poslodavca i radnika da će radnik i kad radi na daljinu, iz udobnosti vlastitog doma, posao odraditi na pravi način. Tu naravno postoje mjerljivi pokazatelji i uspješnost odrađenog zadataka. To je doista stvar određenog povjerenja i poslodavci moraju imati povjerenja u svoje radnike jer u konačnici, da im ne vjeruju, ne bi ih ni zaposlii niti surađivali duži period”, zaključuje Mrvac.

Do novog zakona, i poslodavci i radnici još će neko vrijeme pričekati jer su u tijeku tek konzultacije poslodavaca, sindikata i vlade. Potom slijedi kreiranje radne skupine koja će raditi na samim odredbama Zakona, a novi Zakon možemo očekivati najranije nakon ove godine.