PUŠAČI U NOVOM TRENDU: Hrvati sve više puše na struju i u švercu

Istraživanje o navikama odraslih hrvatskih potrošača, kada je riječ o konzumaciji duhanskih proizvoda, a koje su u siječnju proveli magazin JaTrgovac i Hendal, pokazuje značajno smanjenje broja konzumenata cigareta te rast popularnosti uređaja nove generacije – grijanih duhanskih proizvoda te e-cigareta.

Kada je riječ o okvirnom pitanju o broju konzumenata duhanskih proizvoda, odgovori su vrlo slični onima iz siječnja 2022. godine. Naime, oko trećina ispitanih građana konzumira duhanske proizvode, njih 33,2 posto, a lani ih je bilo 34,4 posto.

Značajna razlika se, pak, primjećuju kod vrsta duhanskih proizvoda koji se konzumiraju s obzirom na to da je najveća kategorija cigareta podosta izgubila na popularnosti. Broj konzumenata cigareta pao je s 80,2 na 67,6 posto, a posljedično najviše je poraslo korištenje uređaja nove generacije: grijanih duhanskih proizvoda s 12 na 22,4 posto te e-cigareta s 9,5 na 18,5 posto, koji su gotovo udvostručili svoj udjel. Za 4,2 posto rasla je potrošnja duhana za motanje te sada ima 31,5 posto udjela. Male udjele od 1,7 i 1,4 posto drže cigare i duhan za žvakanje, piše Glas Slavonije.

Dva lani najpopularnija mjesta za kupnju tih proizvoda izgubila su na popularnosti – kiosci su pali na 65 sa 74,6 posto, koliki je bio udjel lani, a supermarketi i hipermarketi na 39 s 46,9 posto. To su iskoristile benzinske postaje koje su se probile na drugo mjesto s 40,7 posto udjela uz rast od 6,7 posto, dok je kupnja u lokalnoj kvartovskoj trgovini na istoj razini te zauzima 25,1 posto (lani 25,6 %). Malo su rasli i tobacco shopovi, za 3,6 posto te sada drže 17,9 posto udjela, no znakovito jest da je udjel potrošača koji kupuju duhanske proizvode na crnom tržištu isto u porastu: sa 7,7 posto iz 2022. na 12,4 posto sada.

Iznos mjesečne potrošnje nije imao osjetnije oscilacije, jer najveći broj građana, njih 44,5 posto, troši do 200 kuna ili 30 eura (lani 42,1 %), do 500 kuna ili 70 eura prosječno ih troši 37,7 posto (lani 37,9 %), do 1000 kuna ili 140 eura njih 14,9 posto (lani 15,4 %), a više od 140 eura mjesečno troši tri posto građana (lani 4,6 %).Poskupljenja su također utjecala na potrošačke navike, pa je 39,2 posto konzumenata izjavilo da zbog toga puši manje nego prije, dok je takvih prošle godine bilo dvostruko manjih 19,2 posto. Da puše više ističe devet posto građana (lani 21,5 %).