PUČKA PRAVOBRANITELJICA O HRVATIMA U ZAMBIJI: Otvoren niz pitanja ljudskih prava i diskriminacije

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter reagirala je na slučaj pritvorenih hrvatskih državaljana u Zambiji. Poručila je kako su reakcije javnosti na navedeni slučaj otvorile niz pitanja ljudskih prava i diskriminacije te naglasila kako se problemi u proceduri posvojenja ne mogu automatski smatrati trgovanjem ljudima.

Objavu pučke pravobraniteljice prenosimo u cijelosti:

”Otkako je u hrvatskim medijima prenesena vijest o osmero hrvatskih državljana zadržanih u Republici Zambiji pod optužbom za trgovanje ljudima u pokušaju, interes javnosti za ovaj slučaj ne jenjava, čemu doprinosi i kontinuirani novi razvoj događaja. Ovaj je slučaj otvorio niz pitanja, uključujući o tome što obuhvaća trgovanje ljudima, kako je u RH do sada bio reguliran postupak međudržavnog posvojenja, što uključuje presumpcija nevinosti, što uključuje skrb za hrvatske državljane lišene slobode u drugim državama, što uključuje obveza poštivanja privatnog i obiteljskog života, kao i zabrane diskriminacije i zabrane govora mržnje. Zbog utjecaja koji reakcije javnosti u ovom slučaju imaju na ljudska prava i jednakost, ovim putem upozoravamo na njihove posljedice, a vezano za mandate pučke pravobraniteljice.

Informiranje javnosti uz poštivanje osobnog života Kako slučaj izaziva velik interes javnosti, a nema puno službenih podataka, u javnosti se osim informacija o sudskom postupku, već tjednima objavljuju i osobne životne okolnosti ovih osoba, čak i djece, zbog čega ističemo da je pri izvještavanju potrebno voditi brigu o ravnoteži između dvaju suprotstavljenih prava – prava na slobodu izražavanja koje uključuje pravo građana da budu informirani, s jedne strane te prava na poštovanje osobnog života osoba o kojima je riječ, s druge strane. Govor mržnje, rasizam i transfobija Istovremeno brojne osobe imaju potrebu izraziti svoje mišljenje o različitim aspektima ovog slučaja, uključujući u komentarima na portalima te putem objava na društvenim mrežama. U tom kontekstu upozoravamo da brojni komentari na portalima i društvenim mrežama uključuju rasizam, ksenofobiju, homofobiju i transfobiju, a neki potencijalno predstavljaju i govor mržnje kao kazneno djelo. Stoga podsjećamo da je sloboda izražavanja zaštićeno, ali ne i apsolutno ljudsko pravo. U komentarima građana uočavaju se različiti rasistički komentari što pokazuje kako je potrebno intenzivnije podsjećati kako je rasa društveni konstrukt, a ne oznaka biološke različitosti između skupina ljudi.

Pri tome ove objave osim na osobe uključene u ovaj slučaj, imaju negativan učinak i na druge osobe koje žive u RH, uključujući ranije posvojenu djecu putem međudržavnog posvojenja i njihove posvojitelje, ali i druge hrvatske građane te mogu poticati na njihovu diskriminaciju. Tome svjedoče i roditelji odnosno obitelji u Hrvatskoj koje su ranije prošle proceduru međudržavnog posvojenja iz afričkih država, kod kojih ovakve poruke izazivaju strah i nesigurnost, a izloženi su i stigmatizaciji, čemu se treba suprotstaviti. Jedna nam obitelj u svojoj pritužbi tako ističe kako su „svakodnevno izloženi provokativnim pitanjima, sumnjičavim pogledima i ksenofobnoj i rasističkoj atmosferi “.

Nadalje, pojedini mediji i građani o transrodnom državljaninu RH pišu negirajući da je u skladu s hrvatskim pravnim sustavom riječ o muškarcu, a posebno zabrinjavaju slučajevi u kojima građani ulažu dodatni napor da zambijskim institucijama, javnosti i medijima ukažu da se među pritvorenicima nalazi transrodna osoba, čime ga potencijalno i dovode u opasnost, s obzirom na položaj transrodnih osoba u Zambiji na koji je upozorila zambijska Komisija za ljudska prava. Zato pozivamo građane da se suzdrže od rasističkih i transfobnih komentara, koji mogu biti ponižavajući ili poticati stereotipe, diskriminaciju, mržnju i nasilje, osobito javne osobe čije mišljenje utječe na druge. Podsjećamo kako mediji, osim što su dužni prenositi vijesti na način koji uvažava dostojanstvo svakog čovjeka, imaju i obvezu prema Zakonu elektroničkim medijima poduzeti sve mjere kako bi onemogućili objavljivanje sadržaja koji potiče na nasilje ili mržnju te adekvatno registrirati korisnike koji generiraju sadržaj na elektroničkoj publikaciji.

Pri tome je prema ovom zakonu u audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama zabranjeno poticati, pogodovati poticanju i širenju mržnje ili diskriminacije na osnovi rasne ili etničke pripadnosti ili boje kože, rodnog identiteta, izražavanja i spolne orijentacije, kao i ksenofobije. Problemi u proceduri posvojenja ne mogu se automatski smatrati trgovanjem ljudima Slučaj je otvorio i pitanje dostatne uređenosti postojećih nacionalnih procedura za međudržavno posvajanje.

No, problemi povezani s ovim procedurama u dijelu javnosti se olako poistovjećuju s kaznenim djelom trgovanja ljudima, a koje uključuje namjeru iskorištavanja, iako je između njih velika razlika, a ovakvo rezoniranje značajno ostrašćuje javni prostor, pri čemu se tako stvorena atmosfera prenosi u stvarni život. Istovremeno, osam hrvatskih državljana se, mimo presumpciji nevinosti kao krovnog standarda pravnih sustava, kako hrvatskog, tako i zambijskog, u dijelu medijskih objava i u brojnim komentarima unaprijed označava kao kriminalce i zaziva njihovo strogo kažnjavanje. Pri tom, dodatno ističemo da u raspravama ovako visokog intenziteta, posebnu odgovornost imaju javne osobe koje, zato što imaju pristup medijima, veliki broj pratitelja i time njihove izjave dopiru do velikog broja ljudi, itekako utječu na atmosferu u javnosti i mogu poticati ovakve komentare. Naposljetku, u kontekstu ovog slučaja nije zanemarivo da se sam postupak međudržavnog posvojenja u slučajevima kada države nisu potpisnice Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, iz perspektive zaštite prava djeteta pokazao manjkavim.

Međutim, važno je naglasiti kako sami građani ne mogu snositi odgovornost za nejasnoće i manjkavosti procedura i propisa koje donosi država, a slijedom toga niti posvojitelji u pogledu procedura koje su bile na snazi dok su regulirali posvojenje. S tim na umu, apeliramo da se poštuju prava, privatnost i dostojanstvo i djece koja su ranije posvojena, kao i njihovih posvojitelja Napokon te imajući u vidu navedeno, apeliramo na sve da je potrebno pristupati ovom slučaju, koji uključuje i djecu, s posebnom pažnjom i zaštitom dostojanstva svih uključenih. Postupanja pučke pravobraniteljice Pučka pravobraniteljica, kao nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava i središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, otvorila je više predmeta vezano za ovaj slučaj, u kojima prati postupanje nadležnih državnih tijela.

Između ostalog, pisala je i Komisiji za ljudska prava Zambije, koja je nezavisna institucija za zaštitu i promicanje ljudskih prava, pozivajući se na njihova izvješća o stanju u zatvorskom sustavu, arbitrarno lišavanje slobode te ugroze za transrodne osobe te tražeći pomoć i zaštitu ljudskih prava naših građana. Ujedno hrvatsku javnost podsjećamo kako je u RH već 14 godina na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije koji zabranjuje diskriminaciju na temelju 17 osnova među kojima su i rasa, boja kože i etničko podrijetlo, spolna orijentacija te rodni identitet i izražavanje, a da su navedena pitanja nezakonitog govora regulirana i već spomenutim Zakonom o elektroničkim medijima, kao i Kaznenim zakonom u pogledu govora mržnje kao kaznenog djela.

Pučka pravobraniteljica kao središnje tijelo te posebne pravobraniteljice, uključujući pravobraniteljicu za djecu kada je riječ o djeci te pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova kada je riječ o spolu, spolnoj orijentaciji, bračnom ili obiteljskom statusu te rodnom identitetu i izražavanju, provode Zakon o suzbijanju diskriminacije i rade na suzbijanju diskriminacije vodeći se pritom pravom EU, međunarodnim pravom te međunarodnim i europskim standardima, koji zabranjuju diskriminaciju na temelju rasnog ili etničkog podrijetla, spolne orijentacije i rodnog identiteta te koji zabranjuju govor mržnje”.