PSIHA I KATASTROFE: Strah je dobar, ali valja što prije izliječiti šokove
Pandemija i potresi obilježili su naše živote te ostavili traga na psihama svih nas, od onih najmlađih do onih najstarijih.
Izvor: Media servis
Strah je dobar, sve su reakcije normalne, ali važno je znati pronaći način i što prije izliječiti šokove nakon katastrofa, kako oni ne bi postali pogubni za naše zdravlje i kvalitetu života.
Katastrofe su rijetke, ali snažno uznemire gotovo sve. Gubitak kontrole i sigurnosti nakon događaja poput potresa izazivaju kod većine univerzalne reakcije. I dok će za većinu trebati samo česti i u krizama vrlo potrebni razgovori s najbližima, stručnu pomoć trebaju potražiti svi koji imaju dojam da više ne funkcioniraju u svakodnevnom životu, kaže psihijatar Klinike za psihijatriju Vrapče Krešimir Radić. Najbolja priprema, osim onih tehničkih planiranja, ipak je u nama samima.
“Svatko od nas treba prihvatiti ideju da se stvari momentalno mogu okrenuti na gore kao i potrebu da u takvoj situaciji ipak trebamo zadržati prisebnost. Brige trebamo staviti u kontekst. U statistici, kolika je vjerojatnost da se dogodi ono najgore, katastrofa i to baš meni, nije baš”, kaže Radić.
“Sve su reakcije normalne jer je situacija nenormalna” kaže pak ravnateljica Poliklinke za zaštitu djece i mladih grada Zagreba Gordana Buljan Flander. Poput ljudi, djeca imaju slične reakcije jer preslikaju ponašanja roditelja. Ipak…
“Malo dijete, kad gleda kako se ruši zgrada, što se dogodilo prije pet dana, ono misli da se to događa sada. Zbog egocentričnog mišljenja do šeste, sedme godine, kada misli da se sve stvari događaju zbog njih, može misliti “ovo se dogodilo jer sam ja bila zločesta” i ako se njegova zgrada srušila, misli da su srušile sve zgrade na svijetu. Zato je važno da s djecom razgovaramo, da im objasnimo onoliko koliko oni mogu shvatiti, što je to potres i da prihvatimo razgovor o tome kako su se oni osjećali i čega se boje”, kaže Buljan Flander.
Roditelji pomoć, telefonsku ili liječničku, za svoju djecu mogu potražiti kad uoče dugotrajne promjene ponašanja. Iako će se većina djece dobro opraviti, turbulentna godina u Hrvatskoj dodatno je otežala povratak u normalno stanje zbog čega Bujan Flander napominje kako je bitno jačati učitelje, nastavnike i odgajatelje u vrtićima.
“Jer djeca će se vratiti u vrtić i školu i roditelji će se čak radije obratiti njima nego voditi dijete u neku zdravstvenu ustanovu. Njih treba ojačavati i oni su zapravo stručnjaci koji će pomagati, biti prvi na liniji za pomoć u održavanju mentalnog zdravlja djece jer nam je cilj jačati otpornost djece na stresne situacije, a ne da ih kasnije liječimo”, zaključuje liječnica Buljan Flander.
Informacije o tome kako jačati otpornost djece, ali i mladih, možete pronaći u brojnim materijalima koji se nalaze na web stranicama poliklinika-djeca.hr i zagreb.hr. Uz to, stručno telefonsko savjetovanje možete dobiti u Klinici Vrapče, a u cijeloj Hrvatskoj otvorene su linije za pružanje psihološke pomoći čije telefonske brojeve možete pronaći na web stranicama Društva za psihološku pomoć te Hrvatske psihološke komore.