PROTIV DIVLJANJA CIJENA: Ukidanje PDV-a uopće na hranu, ili na „zdravu“ hranu?

U Njemačkoj porez na dodanu vrijednost uglavnom iznosi 19 posto, ali je za hranu 7 posto. Sada se raspravlja bi li i tih 7 posto trebalo smanjiti ili ukinuti, s obzirom na veliku inflaciju.

U Njemačkoj, koja je poznata po relativno jeftinoj hrani, prošle godine su namirnice poskupjele za 21 posto. A inflacija je još uvijek visoka.

Da bi se rasteretilo novčanik potrošača ponovo se povela rasprava o smanjenju poreza na dodanu vrijednost (PDV) za određene namirnice. Ministar poljoprivrede Cem Özdemir (Zeleni) je za ukidanje PDV-a na „zdravu” hranu, a Savezni zavod za okoliš (UBA) i Savezno udruženje za zaštitu potrošača (VZBV) su za takvo pojeftinjenje biljne hrane, piše Deutsche Welle.

Oslobađanje od PDV-a ili snižavanje cijena za sedam posto – voća, povrća, proizvoda od žitarica i biljnih ulja – moglo bi donijeti godišnju uštedu od oko četiri milijarde eura za privatna kućanstva, prema prvoj procjeni Dirka Messnera, šefa UBA.

Bogati ili siromašni: tko bi imao više koristi?

Međutim, ne bi svi imali jednake koristi od takve mjere. Sve ovisi o tomu kako se gleda.

Sebastian Dullien iz Zaklade Hansa Böcklera bliske sindikatima navodi primjer: „Francuski sir od 5,99 eura za 100 grama bio bi jeftiniji za oko 40 centi, a isto pakiranje sira gauda za 60 centi po sto grama – samo četiri centa”.

Prosječna ušteda za kućni proračun bila bi veća kod siromašnijih koji ionako troše veliki dio svog novca na hranu.

No, u apsolutnim brojkama, bogatiji koji kupuju kvalitetniju, odnosno skuplju hranu – uštedjeli bi veće svote jer troše i do dvostruko više novca na hranu.

Jedite jeftinije, živite zdravije

Pored financijskog rasterećenja, niže cijene pojedinih namirnica trebale bi utjecati i na promjenu navika – manje mesa, više povrća.

„Premda mnogi u Njemačkoj to ne vole čuti, mi moramo jesti puno manje mesa i drugih životinjskih proizvoda”, rekao je Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja DIW-a. Stoga bi oslobađanje od PDV-a za voće, povrće i žitarice bila važna odluka savezne vlade i iz socijalne, ekološke i zdravstvene perspektive, smatra on.

Niže cijene bi također mogle pomoći onima koji se bave organskom hranom. Predsjednik udruženja poljoprivrednika Joachim Rukwied žali se da tvrtke koje prodaju visokokvalitetne organske proizvode trenutno pate zbog ogromnog pada prodaje. Mnogi poljoprivrednici su zato oprezniji kada je riječ o prelasku na organsku proizvodnju.

Foto: Pixabay.com

Hoće li cijene u supermarketima zaista biti snižene?

Međutim, sniženje PDV-a stiglo bi do novčanika jedino ako bi trgovci taj „poklon“ države stvarno prebacili potrošačima, umjesto da ga stave sebi u džep.

„U biti imamo relativno visok pritisak konkurencije u maloprodaji, tako da se može očekivati da će se smanjenje PDV-a prenijeti na privatna kućanstva – barem na duži rok”, kaže Stefan Bach iz DIW-a.

On sumnja da će se to dogoditi u kratkom ili srednjem roku, s obzirom na visoku inflaciju, energente i druge troškove.

Kako je bilo za vrijeme korone?

U drugoj polovici 2020. je zbog poskupljenja tijekom pandemije već snižen PDV na šest mjeseci. Redovna stopa od 19 posto snižena je na 16 posto, a niža stopa od 7 posto snižena je na 5 posto.

Prema istraživanju Bundesbanke, 60 posto smanjenja poreza proslijeđeno je potrošačima. Istraživači s minhenskog instituta Ifo kažu da je u prehrambenom sektoru to bilo i do 80 posto.

Međutim, tada je situacija bila drugačija, jer se smanjenje PDV-a nije odnosilo samo na hranu, nije bilo inflacije kao sada i znalo se da su porezne olakšice samo privremene.

Sve u svemu, teško je predvidjeti efekt smanjenja PDV-a, kaže Bach iz DIW-a. Jednostavno nema dovoljno iskustva, jer je PDV prilično nov porez u Njemačkoj (uveden 1968.), koji je u prošlosti uglavnom rastao.

A koliko to košta državu?

Ali ono što se može procijeniti je koliko novca država gubi. Trenutno, nametanje PDV-a od 7 posto na namirnice donosi prihod od oko 15 milijardi eura godišnje, kaže Bach.

Dullien iz Zaklade Hansa Böcklera kaže da bi taj novac nedostajao u idućim godinama za važne zadaće poput nadogradnje infrastrukture, jačanja obrazovnog sustava i zelenu tranziciju.

Anne Markwardt iz udruženja potrošača VZBV pak kaže da bi jeftinije voće i povrće promoviralo zdravu ishranu i na taj način dugoročno uštedjelo troškove, na primjer u zdravstvenom sustavu.

Smanjenje PDV-a također bi utjecalo i na relativno visoku inflaciju. Prema Saveznom zavodu za statistiku, hrana čini skoro deset posto potrošačke košare, pa bi mjera mogla smanjiti inflaciju za 0,6 do 0,7 posto, kaže Bach.

Mnoge zemlje već smanjile PDV

Dok se u Njemačkoj o tome još razgovara, druge zemlje su već krenule u akciju. Poljska i Turska su još 2022. smanjile PDV na hranu – uključujući i meso.

U Španjolskoj je PDV

na osnovne namirnice poput voća, povrća, kruha i mlijeka sasvim ukinut od početka ove godine. Mjera se doduše ne odnosi na meso i ribu i važit će najprije pola godine.

Iako je ovo uzrokovalo pad cijena, u prvom tjednu siječnja španjolska organizacija za zaštitu potrošača FACUA prijavila je sedam maloprodajnih lanaca Nacionalnoj komisiji za konkurenciju, jer nisu primijenili sniženje cijena.