PROŠLO JE 359 GODINA: Obljetnica pogibije velikana Međimurja Nikole VII. Zrinskog
U Gornjem Kuršancu bogatim programom obilježena 359. obljetnica pogibije velikana Međimurja Nikole VII. Zrinskog, koji je 18. 11. 1664. poginuo u Kuršanečkom lugu u napadu vepra, no dio suvremenih povjesničara okolnosti njegove smrti smatra nedovoljno razjašnjenima.
Nikola VII. Zrinski, povijesti poznat i pod imenom Čakovečki, bio je hrvatski ban i pjesnik, idejni začetnik Zrinsko-Frankopanske pobune, te veliki ratni strateg s nizom zasluga u borbama s Osmanlijama. Povijesni dokazi svjedoče o njegovu velikom ugledu u Europi toga doba, a zavičajnoj kulturi baštinio je i svoje kapitalno djelo Jadranskoga mora sirena,važno i kao povijesno svjedočanstvo o ostavštini njegova pradjeda Nikole IV. Zrinskog.
Svečanosti i odavanju počasti prisustvovali su brojni uzvanici među kojima župan Međimurske županije Matija Posavec, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, načelnik Općine Šenkovec Robert Meglić, te predsjednik Mjesnog odbora Gornjeg Kuršanca Tomica Kovač. Svečanosti su se odazvali i izaslanica mađarskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj Zsofia Gyongyos, izaslanik gradonačelnika Sigeta Zolatn Varga i kapetan Sigetske utvrde Ferenc Salamona, kao i načelnica Općine Ortiloš, mjesta na čijem se području nekad nalazila utvrda Novi Zrin, Zita Kelei te predstavnici brojnih udruga koje u Mađarskoj i Hrvatskoj njeguju povijest i ime Zrinskih, kao i predstavnici Crkve.
Nakon polaganja vijenaca kod spomen-obilježja, uzvanicima se obratio i župan Matija Posavec naglasivši da čuvanjem imena povijesnih velikana od zaborava, te daljnjim istraživanjima naših povjesničara, čuvamo naš identitet: „Važno je baštiniti i obilježavati sve ono što su nam Zrinski i Frankopani ostavili u nasljeđe, a ostavili su nam puno. Zrinski i Frankopani nisu bili samo državnici i književnici, već loza koja je mijenjala tijekove europske povijesti i koja je imala važnu ulogu u stvaranju Europe kakvu danas poznajemo,“ rekao je župan.
