PROJEKT “BAKA-DJED SERVIS”: Hoće li za čuvanje unučadi primati plaću?
Broj mjesta u vrtićima problem je s kojim se suočavaju brojni hrvatski gradovi. U Samoboru su problemu odlučili doskočiti plaćanjem bakama i djedovima čuvanje vlastitih unuka.
Izvor: Media servis
Mjera, simbolično nazvana ‘baka-djed servis’, izazvala je puno reakcija, posebno struke koja upozorava – treba razdvojiti čuvanje od prve stepenice formalnog obrazovanja. “Pa kod bake.”
“Kod bake i dede.”
“Zato što idem kod bake.”
“Kod bake. Volim baku.”
… najčešći su ovo odgovori najmlađih na pitanje kako će provesti nadolazeće blagdane i zašto im se vesele. Bake i djedovi nezamjenjiv su dio života brojnih mališana, a bez popularno nazivanog ‘baka servisa’ mnogi ne mogu zamisliti svakodnevicu. Samobor je odlučio da će bake i djedovi za brigu o unucima biti plaćeni, i to s 360 eura mjesečno, s koliko subvencioniraju i vrtiće te obrte za čuvanje djece. Mišljenja su podijeljena. Katarina Turković Gulin iz Udruge odgojitelja Sidro:
“Mi nismo protiv toga da jedinice lokalne samouprave uvode određene mjere kojima odgovaraju na potrebe svojih građana, dakle to uopće nije upitno. Upitno je samo to da li ćemo moći napraviti razliku između onoga što jest obrazovanje ili ćemo to izjednačiti s čuvanjem.”
Bakama i djedovima treba pomoći oko njihovih malih mirovina, smatra naša sugovornica, međutim, upozorava da se na ovaj način sredstva iz proračuna jedinice lokalne samouprave umjesto za vrtiće odvajaju za čuvanje.
“Je li onda ovo poruka roditeljima ‘obrazovanje nije važno’ i jesmo li time onda u konačnici uskratili pristup i mogućnost one prve stepenice u obrazovanju za pojedinu djecu, čiji će roditelji možda zbog slabijeg ekonomskog statusa zapravo birati čuvanje i tako zadržati neka sredstva u obitelji, umjesto da idemo uključiti svu djecu jednako, odnosno omogućiti im svima jednak pristup prvoj stepenici obrazovanja.”
Jedno ne isključuje drugo, odgovara u razgovoru za Media servis gradonačelnica Samobora Petra Škrobot.
“Ova mjera neće isključiti naša ulaganja u vrtiće i izgradnju novih vrtića. Mi u mandatu gradimo već treći novi vrtić.”
Mjera se odnosi na čuvanje djece starosti između jedne i četiri godine, koja nisu prioritetna za upis u vrtiće, napominje Škrobot. Ističe i kako su svjesni potrebe socijalizacije i svega što obrazovni procesi nose.
“Mi smo ovo željeli ponuditi i kao opciju zato što postoje razne situacije. Imate kao primjer djecu koja zbog datuma rođenja ne mogu upisati u toj pedagoškoj godini vrtić, na primjer djeca koja su rođena 14. listopada i oni moraju čekati do sljedećih upisa. Na taj način smo željeli ponuditi mogućnost korištenja ove mjere u tim mjesecima.”
U Velikoj Gorici odlučili su se za nešto drugačiji pristup, kaže nam gradonačelnik Krešimir Ačkar.
“Od 1. rujna 2024. godine sva djeca koja pohađaju gradske vrtiće u Velikoj Gorici imaju besplatan 10-sati program. Ova odluka omogućuje roditeljima financijsko rasterećenje, dok se kvaliteta predškolskoga odgoja i dalje unapređuje. Danas više od 90 posto djece u Velikoj Gorici pohađa vrtić ili predškolu.”
Ačkar dodaje kako je otvoreno osam novih objekata, a grade se i novi. A na povećanju vrtićkih kapaciteta rade i u Vrbovcu. Ipak, mjesta stalno manjka, a pritisak na proračun konstantno raste, ističe u razgovoru za Media servis gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj. Osvrnuo se i na samoborski ‘baka – djed servis’.
“Mi radimo sve što možemo. Gradimo nove vrtiće, tri smo sagradili, još jedan planiramo, ali nismo sigurni kad to sve sagradimo da ćemo moći svu djecu upisati. Ideja je zanimljiva, nismo o tome pričali da bismo to uveli kod nas, trenutno se bavimo time da otvorimo još jedan novi vrtić, ali možda u budućnosti ćemo morati i mi nečem takvom pribjeći.”
Mališani s početka naše priče, ipak više vole biti sa svojim bakama i djedovima, pa se sa svojim vršnjacima mogu igrati u parku prije ručka.