PROBLEMI ZBOG TOPLIH DANA: Pčele su možda najveće žrtve, ali ne i jedine

Vrijedne, radišne i jako uznemirene. Pčele su možda i najveće žrtve toplog Božića. Zbog visokih temperatura ne znaju koje je godišnje doba ni što im je činiti pa usred zime traže cvjetove za oprašivanje kojih nema do proljeća.

“Ovo vrijeme nije dobro za pčele. Vidite i sami, božićno vrijeme, a pčele idu van, što je abnormalno. One bi trebale sad zimovati i unutra u klupku biti. Da nema legla i da troše čim manje meda”, kaže za Danas.hr  Dragutin Volarić, pčelar i proizvođač meda.

Zalihe meda se prerano troše, a pčele, nekad i cijele košnice ugibaju. Cijeli prirodni ciklus je poremećen. Nekad je u Dragutinovom kraju u ovo doba padao snijeg, a danas je bilo proljetnih 15 stupnjeva Celzijusa. U proljeće je bilo obrnuto. “Ova prošla godina je bila loša. Imao sam ono što nikad u životu nisam imao, da su mi tri zajednice umrle od gladi”, nastavlja Dragutin.

Tropsko vrijeme stvara probleme i uzgajivačima mesa. Sušenje kobasica, kulena i svih ostali mesnih divota dugotrajan je posao koji se radi u zimskim mjesecima. Kada su temperature ovako visoke, meso se teže suši i lako kvari, a tu je i vlaga. “Naša tradicionalna svinjokolja, ljudi u Slavoniji koji nemaju komore, koji nemaju kontrolirane uvjete, vrlo teško mogu na bilo koji način sačuvati svoje meso koje im znači na neki način možda i egzistenciju”, objašnjava Robert Hadžić, predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske.

Ništa bolje nije ni poljoprivrednicima. Josipa Stipčevića posjetili smo u svibnju kada je imao problema s poplavama, danas muku muči s preranim cvatom. Godišnja doba se mijenjaju, jedino klimatska nevolja ostaje ista. “Kao što vidite, na ovoj jabuci iza još nije otpao sav list nakon berbe, a već se događa zbog visokih temperatura da se razvijaju novi cvjetni pupovi koji će nažalost ako se dogodi u veljači ili ožujku hladna fronta, imati velika oštećenja. Samim time nećemo imati ni prinos ni kvalitetu koju bi trebali imati”, govori Josip.

Sve to stvara goleme gubitke, pogotovo manjim proizvođačima koji nisu osigurani. Ako se ovakvo vrijeme nastavi u problemima će biti svi. Koliko god se mnogi trudili negirati klimatske promjene one su tu i vrlo opipljive. Ono malo naših preostalih poljoprivrednika, ratara uskoro bi mogli dići ruke od svega. “U par godina drastično su se promijenili uvjeti proizvodnje. Tako da će sigurno biti problema s tradicionalnim proizvodima. Ono što se događa s prirodom nažalost događa se u vrlo kratkom roku tako da se mala gospodarstva mogu vrlo teško prilagoditi”, objašnjava Hadžić.

A to znači da će neki domaći proizvodi, poput ovog cvjetnog meda domaće proizvodnje koji kemiju nije vidio, nestati s polica ili postati luksuz, rijedak poput snijega u prosincu.